Po ocjeni žirija sastavljenog od gospodarskih stručnjaka i novinara, rast hrvatskog BDP-a ušao je u užu konkurenciju iz koje će čitatelji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika odabrati Gospodarski događaj godine.  Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu prema kojoj je BDP u drugom ovogodišnjem kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Po podacima DZS-a, među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava za tri posto. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital (investicijska potrošnja) skočile 6,3 posto. Nakon objave da  je BDP narastao i sedmo tromjesečje zaredom,  statističkih rezultata, odmah je počela rasprava o tome tko je zaslužan za dobar rezultat. Tako je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao kako je rast BDP-a u drugom kvartalu "zasluga aktualne vlade u kojoj HDZ ima dominantnu ulogu. Dobar signal je rast osobne potrošnje i investicija što nas dovodi u situaciju da ćemo sa zadovoljstvom moći na kraju godine konstatirati da će ukupni rast BDP-a biti oko 2,5 posto kako je i najavio tehnički ministar financija Zdravko Marić", kazao je Plenković upitan kako komentira rast BDP-a u drugom tromjesečju.

Istaknuo je tada i da je to dobar signal za Hrvatsku i njezino gospodarstvo, te daje dodatni optimizam i ulijeva nadu da će aktivnostima u provedbi HDZ-ova programa gospodarski rast do 2020. biti pet posto, za kojeg u HDZ-u smatraju da je "potreban gospodarstvu i stanovništvu radi unošenja optimizma i nova energija u cilju približavanja rastu zemalja srednje i istočne Europe".  Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a premašio ne samo očekivanja ekonomskih analitičara, već i Vlade te naveo da proračunski deficit opće države za prvih pola godine iznosi svega 518 milijuna kuna, što je 0,2 posto BDP-a te najavio reviziju vladinih projekcija.

"Taj rast je iznad očekivanja ne samo ekonomskih analitičara, nego i dijelom iznad naših očekivanja. Mi smo očekivali gospodarski rast negdje oko 2,5 posto", kazao je Zdravko Marić novinarima. Važnim smatra to što je u ovom gospodarskom rastu nastavljen trend rasta iz prvog tromjesečja, prije svega osobne potrošnje, kao i rast investicijske potrošnje.  Izvoz i uvoz nastavljaju svojom dinamikom rasta. Uvoz je dobrim dijelom vezan uz situaciju s domaćom potražnjom, izvoz bilježi blago usporavanje, no sigurno će nastaviti biti jedan od glavnih pokretača uz osobnu potrošnju i vrlo ohrabrujuću investicijsku potrošnju, kazao je.  Marić je istaknuo da je proračun sastavljan uz projekciju rasta BDP-a od dva posto, a s ostvarenim rastom za prvih šest mjeseci od 2,8 posto, procjenjuje rast BDP-a u cijeloj 2016. na otprilike 2,5 posto.

Međutim, ekonomski analitičar Velimir Šonje komentirao je kako rastu BDP-a nisu doprinijeli političari i Vlada RH. "Rast BDP-a počeo je potkraj 2014. Taj se rast točno poklapa sa naglim padom cijene nafte koja se 2014. prepolovila. Uz to nakon ulaska Hrvatske u EU otvorilo se veliko tržište za naš izvoz i to je, uz porast osobne potrošnje, također faktor rasta BDP-a", rekao je Šonje te zaključio kako u rastu BDP-a zapravo "nema nekog velikog doprinosa naših političara i Vlada."

Dodao je i da postoji velik debalans na tržištu rada zbog lošeg obrazovnog sustava te da je to razlog zbog kojeg je Hrvatska primorana na uvoz radne snage. Analitičar Hrvoje Stojić kazao je kako je za rast BDP-a zaslužna i tiha unutarnja devaluacija, dok je Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore Hrvatsku usporedio s ostalim zemljama u EU.  "Stavimo li Hrvatsku u kontekst ostalih država članica EU, jači pad ima jedino Grčka. Hrvatska je u svijetu lani bila osma najlošija država. Hrvatska je 2008. bila na 63 posto prosjeka država članica EU, a do 2015. pala je na 58 posto. Jedino su Bugarska i Rumunjska lani bile nerazvijenije od Hrvatske", rekao je Savić.