Kada strani gosti ili poslovni ljudi dolijeću u Hrvatsku (Zagreb, Split ili Dubrovnik), svoj prvi dojam stječu gledajući zemlju iznad koje lete. Ono što vide jesu naše ravnice, more, otoci i jako puno šume. Taj prvi pogled odaje prirodna bogatstva naše zemlje. Boraveći u Hrvatskoj otkrivaju detalje tih ljepota: čisto more, rijeke, Plitvička jezera, zdravu i ukusnu hranu, voda iz hotelske slavine je pitka, zrak je čist.

Nakon što se bolje upoznaju sa gospodarskim stanjem (zaduženost, nezaposlenost, plaće…) svi pitaju: kako je to moguće pored takvih prirodnih resursa? Takva pitanja, za niz zemalja u tranziciji, postavljali su i prof. Richard Autry sa sveučilišta University of Lancester, kao i prof. Leffrey David Sachs s Harvarda. Opisali su to kao prokletstvo resursa, koje nastaje kao posljedica nepostojanja dugoročne i  održive strategije država za svrhovito korištenje prirodnih resursa. Umjesto da prirodna bogatstva posluže za razvoj, zapošljavanje i ostvarivanje društvenog blagostanja dotične države, ona često služe za ostvarivanje velikih dodatnih vrijednosti drugih zemalja i gospodarstava. Kao uzroke te pojave između ostalog navode: neuređenost zakonodavstva, manjak strategije održivog razvoja i rasta, izostanak primjene znanja, niska cijena resursa, precijenjena valuta i previsoka cijena kapitala.

Zaštititi ekosustav
Kao osnovne posljedice pojave "prokletstva resursa" autori navode: nema otvaranja novih radnih mjesta, nema izvoza proizvoda u višem stupnju obrade, ne razvija se svijest o vrijednosti resursa, nema ponovnog ulaganja bogatstva stečenog na resursu, sukob izvoznika  resursa i države, netransparentni načini prodaje i pojava korupcije. Već godinama Hrvatska nema jasno definiranu strategiju za ovu prevažnu industrijsku granu, a Milanovićeva Vlada je svu politiku ovog sektora delegirala na svoje trgovačko društvo Hrvatske šume. Vodeći se prije svega ciljem maksimiziranja dobiti ovog trgovačkog društva, te ignoriranjem svih teških posljedica takve politike, ionako teško stanje u drvno-prerađivačkoj industriji je eskaliralo. Zbog toga smo unutar Udruženja drvno-prerađivačke industrije odlučili napisati tu Strategiju. Odlučili smo je napisati sami, onako kako mi u ovoj industriji vidimo probleme, i još važnije, kako vidimo rješenja.

Nakon što je napisana, odlučili smo je promovirati. Drvno-prerađivačka industrija, te na šumi temeljen sektor, sukladno hrvatskoj tradiciji i nacionalnim interesima, a oslanjajući se na sveukupne strategije EU, moraju biti prepoznati i formalno uvršteni u strateške grane hrvatskog gospodarstva. Na šumi temeljen sektor je potpuno komplementaran s prevažnim turističkom i poljoprivredno-prehrambenim sektorom, imaju vrlo izražen sinergijski učinak, te zajedno mogu biti najvidljiviji elementi nacionalnog identiteta i konkurentnosti na globalnom tržištu.  Zajednički temelj ovim sektorima čine neponovljiva prirodna bogatstva sveukupnog hrvatskog prostora, kao specifičnog ekosustava iznimne vrijednosti. Svim svojim politikama Hrvatska mora taj ekosustav štiti, te na načelima zelenog gospodarstva EU održivo koristiti, kako bi se ostvarili najviši ekonomski i socijalni ideali društva.

Dakle, ključne hrvatske nacionalne interese u ovim vremenima globaliziranog svjetskog poretka,  možemo naći u tropletu plave (more), zelene (poljoprivreda) i smeđe (šume) magistrale.  Ova Strategija naglašava smjernice za postizanje tih ciljeva u sektoru temeljenom na šumi, gledajući na šume kroz spoznaju da one nisu puki izvor sirovine za industriju. Na šume u ovome dokumentu gledamo prije svega kao na složeni ekosustav s multifunkcionalnom ulogom u društvu, osobito u ruralnim područjima. Sve ovo je sadržano u dokumentima Šumarska strategija EU i Provedbenim mjerama te strategije. Naši prijedlozi su temeljeni na vlastitim spoznajama te navedenim dokumentima. Posebno se pozivamo na načelo supsidijarnosti, te na jedan od glavnih ciljeva Šumarske strategije EU, a to je razvoj ruralnih područja koji će osigurati ekonomsku, socijalnu i prostornu koheziju Hrvatske i EU. Na ovaj način otvara se ogroman prostor za rast, razvoj, investicije i zapošljavanje. 

Razborita upotreba šuma
Mi gledamo na šume u kontekstu podržavanja konkurentnosti i održivosti na šumi baziranih industrija, bioekonomije, niskougljične ekonomije, odnosno zelene ekonomije. Zbog činjenice da smo površinom mala zemlja, te uzimajući u obzir da na šume ne gledamo prije svega kao na sirovinski resurs, ovom strategijom želimo zauzeti jasan stav da je kružna ekonomija velikog broja malih i srednjih poduzeća, raspoređenih pretežito u ruralnim područjima Hrvatske, naš strateški izbor. Dostupnost sirovine mora pratiti taj osnovni stav, tako da se sirovina prioritetno prerađuje u lokalnim industrijskim kapacitetima, pri čemu smatramo da treba odrediti gornje granice ugovorenih količina po pojedinom kupcu.

Posebno je važno da se uz ove nedvojbene gospodarske ciljeve mogu na najbolji način ostvariti i socijalni te demografski ciljevi, osobito zato što je ova industrija pretežito smještena u ruralnim područjima. Uz razboritu upotrebu šuma kao resursa za drvnu industriju, posebna pažnja mora se voditi o opće korisnim funkcijama šuma, koje su od vitalnog značaja za održavanje zraka, vode i tla, kao najvažnijih komponenti životne sredine čovjeka. Kako bi djelovali u stabilnom i dugoročno predvidivom okružju, potičemo novu Vladu i saborske zastupnike (većinske i oporbene) na žurno donošenje Strategije održivog rasta i razvoja Hrvatske, te unutar toga dokumenta prioritetno donošenje strategije za šume i na šumi temeljene industrije. Svi elementi strategija moraju se pretočiti u stabilna i održiva zakonska rješenja. 

Partnersko djelovanje
Kao odgovoran partner koji je napisao svoje viđenje problema i rješenja, mi predstavnici drvne industrije usredotočeni smo na snažno sektorsko povezivanje, strukturne promjene i poboljšanje sektorskih prilika, te na partnersko djelovanje s nositeljima političkih odluka.  Svoj prvi stav o ovoj industriji i ruralnom razvoju, važnosti hrvatskih šuma koje pokrivaju 48% državnog teritorija, nova Vlada će pokazati u strukturi i nazivima ministarstava. Nadamo će da će shvatiti da nakon puno godina, u nazivu nadležnog ministarstva treba pisati "šumarstvo", dakle kao sektor snažno se zauzimamo za uspostavu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, matičnog ministarstva za zelenu i smeđu magistralu. Uz ministarstvo za plavu magistralu (turizam), te njihovo pametno strateško povezivanje, možemo izgraditi hrvatski razvojni troplet.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu