Nakon godina klizanja prema dolje, zaustavljen je pad Hrvatske na ljestvici konkurentnosti. Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska se s 77. mjesta ove godine popela na 74. u konkurenciji između 138 zemalja svijeta. Unatoč blagom napretku, poduzetnici upozoravaju da je tempo uspona prespor, a država i dalje ne radi svoj dio posla izbjegavanjem jačih reformi što se održava na gospodarstvo koje je među najmanje konkurentnim u okruženju.

To potvrđuju i brojke jer su iza nas u regiji tek Grčka i Srbija te Crna Gora čija je konkurentnost pala za 12 mjesta u jednoj godini. Za poduzetnika Sašu Cvetojevića ovogodišnji rang je relativno očekivan, kao i, po njemu, činjenice da se poboljšanje dogodilo zbog vanjskih faktora i rasta u okruženju. "Uvijek nas izvuče okruženje, šteta da se pomak nije desio zbog internih poboljšanja. Zanimljivo je i to da se sve to događa u godini kad nemamo Vladu što je dokaz da politika u pravilu otežava poslovanje poduzetnicima ", kaže Cvetojević. "Rang ljestvica je bitan podatak za strane ulagače i treba ju gladati kao švedski stol. Ako imate 1., 20. ili 35. jelo po kvaliteti, zašto biste uzeli 77.? Moramo napraviti značajan skok i ući barem među prvih 50 za početak, kasnije i prvih 35 mjesta", zaključuje.

Promatra li se dugoročniji trend, Hrvatska je u nezavidnom položaju jer je pretkrizne 2008. bila na 61. mjestu pa je de facto nazadovala, a Bugarska koja je po BDP-u po glavi stanovnika jedina siromašnija zemlja Europske Unije od Hrvatske taj je period iskoristila za pojednostavljenje poslovanja pa je sa 76. mjesta na kojem je bila skočila na 50.mjesto. Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja ističe da je ovogodišnji rang posljedica rasta BDP-a i pokazatelj da je gospodarstvo živnulo. "Ali, još uvijek nas muče prenomirani zakoni, obilna birokracija i niz (ne)poreznih nameta. Na sve to imamo i loš rejting države pa se zadužujemo osjetno skuplje od inozemne konkurencije. Zamislite, ako se država zaduži po 3,5 posto da onda malom poduzetniku kamate dosegnu i osam posto za obrtna sredstva", ilustrira Deranja.

Unatoč optimizmu zbog izlaska iz krize, napominje da je privatni sektor došao do svog maksimuma. "Stalno govorimo da smo napravili najviše što smo mogli. Jasno je da nam država neće pronaći poslove, to je naš zadatak, ali ako se javni sektor ne restrukturira što smo mi napravili odavno, ostat ćemo tu gdje jesmo", poručuje šefica HUP-a.Stare boljke Hrvatske ponavljaju se iz godine u godinu pa smo među najgorima po ukupnim troškovima poljoprivredne politke (136.), po sposobnosti zemlje za privlačenje i zadržavanje talenata, učinku porezne politike na motivaciju za rad i ulaganja. Standardno visoke ocjene dobivamo za kvalitetu cesta, koje su 18. najbolje na svijetu, te udjelu izvoza u BDP-u zemlje. Znatno smo unaprijedili zaštitu ulagača, po kojoj smo sa 55. mjesta skočili na 29. najbolje mjesto u svijetu, a jače štitimo i manjiske dioničare iako unatoč napredovanju po tom kriteriju zauzimamo tek 96. mjesto. Bilježi se i bolji saldo državnog proračuna i nacionalna štednja.

"Izvješće potvrđuje realnu ocjenu stanja hrvatskog društva i gospodarstva. Uočljivo je blago povećanje konkurentnosti, međutim, nedovoljno da bismo bolje i sigurnije živjeli. Zabrinjavajući je konstantni pad inovativnosti, tehnološke spremnosti i razvijenost financijskog tržišta. Imajući u vidu da je započela četvrta industrijska revolucija, pad inovativnosti i drugi pokazatelji ukazuju na relativnu nespremnost Hrvatske na ovom području. Osim nužnog pokretanja reformi, o kojima govorimo više od desetljeća, očito je potrebna jasna vizija hrvatske budućnosti", komentirao je najnovije podatke Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Šef Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović napominje da s unatoč pomaku Hrvatska ostaje daleko iza pozicije koju je nekad imala, primjerice 61. mjesto u 2008. i daleko prosjeka bivših tranzicijskih članica EU koji iznosi oko 50. mjesta. "Na određenim područjima poput zaštite ulagača, uravnoteženja proračuna, porasta štednje ili veličine izvoza postignut je značajan napredak, ali se stari problemi i dalje ne rješavaju", ističe Burilović dodajući da bi rezultate trebalo iskoristiti kao nit vodilju za konkretne reforme koje su nužne za znatno veće stope rasta. Glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić smatra da je napredak pokazatelj da smo se ulaskom u Europsku uniju počeli malo ozbiljnije baviti reformama i jačati institucije, no pred nama je još puno posla, posebno kad su posrijedi fleksibilizacija tržišta rada, te proizvoda i usluga.