Novu Vladu, čije se formiranje još ne nazire, dočekat će niz teških financijskih odluka. U 2017. država mora refinancirati oko 30 milijardi kuna obveza (ne računajući trezorske zapise), a za iscrtavanje obrisa proračuna Vlada će konačno morati u pregovore povećanja plaća u javnim i državnim službama.

Ne postigne li se dogovor do kraja godine, sindikati namjeravaju podignuti tužbu na oko sedam milijardi kuna početkom siječnja, ustvrdio je za Poslovni dnevnik predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Oko 180.000 zaposlenih u javnim te 63.000 u državnim službama ima pravo na povećanje osnovice plaće za šest posto slijedom rasta BDP-a u dva uzastopna kvartala za dva i više posto, sukladno sporazumu iz 2009. Uz osnovicu, sindikati potražuju i zaostale isplate regresa i božićnica. Premda Vlada ne osporava to pravo, novca u proračunu za 2016. nije bilo, a nije predviđen ni u projekcijama za 2017. i 2018.  

"Zadnji sastanak imali smo u srpnju, kad su nam u Vladi rekli da oni ne mogu ništa zbog tehničkog mandata. No, onda su donijeli niz financijskih odluka po kojima se vidi da mogu, ali ne kad se radi o ljudima", kaže Vilim Ribić. Za razliku od Vlade, vrijeme ide u korist sindikata. "Ne isplati nam se tužiti za parcijalno razdoblje, već cijelu godinu. Ne potpišemo li sporazum s Vladom od 1. siječnja, sudski ćemo potraživati sedam milijardi kuna", kaže. Sindikati na stol stavljaju tri brojke: dvije milijarde kuna (što je na razini inicijalnih procjena između 1,8 i 2 mlrd. kn), u drugoj varijanti traže čak šest milijardi ili neki međuiznos.

"Sve će ovisiti o računici i tumačenjima osnovica te sedmoj decimali, odnosno kad je BDP porastao 2%, od siječnja ili travnja", ističe. S druge strane stola, kaže, rado bi vidio nekog drugog mimo zadnjeg pregovarača Bože Petrova. "Želimo razgovarati s nekim tko se razumije u ekonomiju, poput ministra financija Zdravka Marića ili Tomislava Ćorića, a ne psihijatra koji nema pojma o čemu se radi", kaže Ribić. Iako pregovori čekaju novo ekipiranje Banskih dvora, a izgledno je da će rješenje opet povećati deficit i javni dug, iz današnje perspektive gotovo nevjerojatno zvuči da je Vlada Zorana Milanovića pravno imala mogućnost revizije sporazuma (i obvezne arbitraže) u slučaju pada BDP-a, što nije iskorišteno. Pošto su zapeli pregovori, po istom obrascu problem je ignorirala i Vlada Tihomira Oreškovića, a dok kamate idu i dug raste, takva praksa na ruku ide sindikatima.