Prvi zapis o općini Bošnjaci, smještenoj između rijeke Save i grada Županje, datira još iz 15. stoljeća kada se spominje njihova važna graničarska i obrambena uloga obrane od Turaka. Danas ova općina broji oko četiri tisuće stanovnika koje je u ovom kraju zadržao ponajviše veliki privredni i gospodarski potencijal, uglavnom poljoprivredni i stočarski. Zahvaljujući kvalitetnim preduvjetima, u općini Bošnjaci je s ciljem poticanja otvaranja proizvodnih pogona i poticanja gospodarskog napretka općenito izgrađena i poduzetnička zona.

Obiteljska gospodarstva

U Bošnjacima se nalazi i velik broj tradicionalnih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstva i zadruga koje vlastitim višegodišnjim iskustvom mogu pomoći u izgradnji kvalitetnije lokalne poduzetničke klime.
OPG-ovi ovog kraja orijentirani su na uzgoj voća i povrća te pripremu zimnice, zatim proizvodnu kulena, kobasica i šunki, nezaobilaznog meda i pčelinjih proizvoda te pečenjem domaće rakije šljivovice i viljemovke. Ipak, dio mještana Bošnjaka zaposlenjem još uvijek gravitira okolnim mjestima i većim gradovima poput Vukovara, Vinkovaca i Županje.

No, u tijeku su brojni infrastrukturni radovi asfaltiranja lokalnih cesta i rekonstrukcije županijskih cesta te se saniraju problemi sa rasvjetom – kada aktivnosti budu kompletirale u konačnici će i kvaliteta života mještana biti bitno poboljšana.

Tako se iz proračuna općine Bošnjaci ove godine financirala izgradnja pristupne ceste i parkirališta za gradsko groblje te obilazne ceste za potrebe poljoprivrednika, ukupne vrijednosti 900 tisuća kuna. Tom je prilikom načelnik Bošnjaka Andrija Juzbašić istaknuo kako je zadovoljan što nevelika općina i unatoč brojnim problemima uspješno rješava općinske probleme, čime mogu služiti kao ogledni primjeri i drugima. Valja napomenuti i da Bošnjaci kroz sustav stipendiranja, koji svake godine uključi sve veći broj mladih, potpomaže njihov odlazak na studij što je jedan od načina ulaganja u budućnost zapravo cijele regije.

U stvaranju novih radnih mjesta te u ukupnom gospodarskom uzletu općine Bošnjaci važnu ulogu ima seoski turizam, odnosno predispozicije za njegov daljnji razvoj. Naime, turističkom potencijalu ovog kraja doprinose blizina Spačvanskog bazena s hrastovom šumom i vodotokom, kao i nekoliko lovačkih i ribolovnih kuća gdje se može upoznati s lokalnom gastronomskom ponudom.
Atraktivnosti pridonose i uređene šetnice kao i postavljena oprema za obiteljske piknike koji se nalaze uokolo vodotoka Vjetrovi. Valja spomenuti i Šumarski muzej, otvoren 2007. godine koji reprezentira povijest šumarstva i Spačvanskog bazena najpoznatijeg po šumi slavonskog hrasta, a razgledati se mogu i tradicionalni alati.
Također, postoji i velik broj sportskih, ribolovnih te kulturno-umjetničkih organizacija koji aktivno djeluju i obogaćuju turističku ponudu Bošnjaka.

Slavna prošlost Vrbanje

Njihova je uloga dvojaka: osim što mladima daju priliku da sudjeluju u očuvanju kulturne i sportske baštine, osiguravaju i da posjetiteljima u budućnosti ne nedostaje sadržaja. U razvoju hrvatskog kontinentalnog turizma, općina Bošnjaci može dakle sudjelovati više nego ravnopravno i to zahvaljujući ne samo biljnom i životinjskom bogatstvu te netaknutoj prirodi već i brojnim aktivnostima koje je općina u tom smjeru poduzela.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Pred razvojem ruralnih gospodarskih aktivnosti nalazi se još jedna općina Vukovarsko-srijemske županije – Vrbanja. Dugogodišnja prerađivačka i industrijska tradicija glavna su karakteristika ovog kraja koji svoj prvi ekonomski zalet ostvaruje sredinom 19. stoljeća u trenutku prepoznavanja spačvanskih hrastika kao izuzetno kvalitetnog materijala. Po strukturi zaposlenja i ekonomskom značaju Vrbanja tada se mogla pohvaliti drvnom industrijom u cvatu, razvijenom trgovinom, bankama i štedionicama za čije su otvaranje i pokretanje najzaslužnija bili upravo unosni poslovi trgovine drvetom.
Danas Šumarija Vrbanja gospodari s više od osam tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta na kojem je najvećim dijelom zasađen hrast lužnjak. Orijentirani su na proizvodnju i uzgojne radove, ali je trenutna situacija na cijelom općinskom području daleko od idilične otprije nekoliko stotina godina. Broj poduzetnika i obrtnika iz godine u godinu opada, a kao jedan od vodećih problema navodi se iseljavanje mladih. Prema popisu iz 2011. godine Općina Vrbanja je na tri tisuće stanovnika brojala 70-ak obrtnika, danas čak ni toliko.

Usprkos tome, kao potporna institucija ne samo postojećim već i svim budućim poduzetnicima i obrtnicima u rješavanju početnih problema danas na raspolaganju stoji Udruga voćara i povrtlara, Plod.
Osnovana je prije dvije godine kako bi se OPG-ovima koji se bave uzgojem voća i povrća pomoglo u unapređivanju njihove proizvodnje te im se pružila mogućnost da povećaju konkurentnost svoje djelatnosti,  kao i da se zajedno i organizirano pojavljuju u marketinškim aktivnostima i promociji vlastitih proizvoda i usluga. Općina Vrbanja danas provodi i brojne aktivnosti u vidu osiguravanja preduvjeta za ostanak mladih na ovom području te se posebna briga vodi o mladim obiteljima i mladima unutar obrazovnog sustava.

Tako se sufinancira školski prijevoz učenika i financijski se potpomaže smještaj u đačkim domovima onima koji se školuju izvan Vrbanje dok općina stipendira i sve studente s ovog područja. Nažalost, nova se radna mjesta ne otvaraju brzinom koja bi već sada zajamčila ostanak obrazovanog kadra u Vrbanji, ali je problem prepoznat na vrijeme i poduzeti su svi koraci koji garantiraju da će se u budućnosti zasigurno bilježiti bolji rezultati.

Ruralni turizam

Jedna od takvih prilika ruralni je turizam koji na ovom području ima ne samo kvalitetne osnove za razvoj koje su privukle i inozemnu pozornost.
Vrbanjska je šuma zaintrigirala europska sveučilišta, između ostaloga profesora i studenata sveučilišta u Southamptonu iz Velike Britanije koji su 2010. godine istraživali zajednice brončanog doba koje su obitavale na ovom području. Arheološko nalazište vrbanjske šume poprilično je očuvano iako je većina takvih sličnih lokaliteta uništena izoravanjem što bi se moglo iskoristit kao jedan od snažnih osnova za razvoj turizma. Zamjenica načelnika općine Vrbanja Gracijela Stiba otkrila je da općina upravo radi na izradi projektne dokumentacije kako bi se osnovao i izgradio muzejsko galerijski prostor koji bi oplemenio Vrbanju, a u koji bi bilo uključeno i već spomenuto, još uvijek aktivno istraživačko područje.
Općina Vrbanja između ostalog njeguje dugogodišnju kulturnu baštinu čemu u prilog ide i činjenica da je jedno od brojnih kulturno umjetničkih društava, Posavec, prošle godine obilježilo 90 godina postojanja. Imajući na umu prirodne i kulturne resurse dviju općina, Vrbanje i Bošnjaka, kojima valja pridodati i spremnost jedinica lokalne samouprave da na sve postavljene izazove spremno odgovore, jugoistok Hrvatske zapravo ima sve predispozicije za ponovni gospodarski procvat.