Ludbreg, jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj, od svojih je najranijih početaka imao važno prometno i trgovačko značenje. Danas je njegov geoprometni položaj, blizina Zagreba, Slovenije i Mađarske od strateške gospodarske važnosti i za Varaždinsku županiju, što je jedan od preduvjeta za cjelokupni razvoj poduzetništva sjeverozapadne Hrvatske. Pristupom koji podrazumijeva stručnu pomoć u suradnji, realizaciji investicija i kapitalnih projekata, kao i pomoć investitorima u povezivanju s lokalnim i regionalnim institucijama i tvrtkama, omogućili su Ludbregu promišljanje o inovativnim projektima usmjerenima na budućnost, poput Smart Energy City projekta koji je bio tema panel diskusije Pametni Grad Ludbreg – uspostavljanje koncepta pametnog grada održanoj u sklopu Poslovnog uzleta grada Ludbrega.

U sklopu ovog projekta kao primarni cilj postavljeno je smanjenje troškova i potrošnje energije, zatim nadzor i upravljanje proizvodnjom i potrošnjom energije kao i ostvarivanje  energetske samoodrživosti te smanjenja utjecaja na okoliš. Povećanje razine funkcionalnosti grada planira se postići ugradnjom pametnih mjernih uređaja, povećanjem korištenja svih oblika obnovljivih izvora energije te alternativnih rješenja i platformi te uvođenjem eko gradskog prijevoza.

Za Ludbreg i postizanje titule energetski neovisnog zelenog grada gradonačelnik Dubravko Bilić kao najvažniju komponentu ističe važnost osluškivanja potreba građana u skladu s kojima će se razvijati napredne tehnologije. „Cilj je da grad komunicira izravno sa svima. Prvo trebamo prevladati dječju bolest nezainteresiranosti i uputiti građane da i oni mogu biti korektiv, ali trebaju djelovati u stvarnom vremenu“, smatra Bilić. Istaknuo je da u je u komunalnom dijelu važno omogućiti dvosmjernu komunikaciju građana i nadležnih službi, dok se inovativnim cijenama mogu smanjiti i troškovi. Pozitivni se rezultati bilježe po pitanju odvajanja otpada, pa grad koji nekoć odvajao tek dva ili tri posto, danas to radi u obujmu od čak 30 posto. S obzirom da inovacije i njihova implementacija košta, u razvoju se valja osloniti na potporne institucije. No, trenutna politička situacija tome ne ide u prilog. „Imamo nekoliko izvora financiranja, pri čemu je CEKOM najvažniji, zatim tu su i sredstva ruralnog fonda, te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Danas se gotovo niti jedan projekt ne može pokrenuti bez oslanjanja na potporne institucije, a onda se postavlja pitanje treba li grad platiti iz proračuna ili čekati objavu konkretnog natječaja. Kad nešto saniramo vlastitim sredstvima, javnost nas optužuje da smo nesposobni prijaviti se na natječaj. Projekti su spremni, natječaja nema i to je rupa u kojoj smo trenutno zapali“, kazao je gradonačelnik.

Dražen Crnković, direktor tvrtke Ducati komponenti inkluziju građana također ističe kao najvažniji preduvjet za daljnji razvoj strategije pametnog grada. „I sami razvijamo odnos u kojem veliku ulogu imaju upravo povratne informacije naših kupaca, pa se takav pristup može primijeniti i ovdje. Iako postoji strategija razvoja grada Ludbrega, koja je prije nekoliko godina bila izvrsna, danas se tehnologija munjevito razvija. Da bismo održali korak s vremenom, trebamo se osloniti na pomoć stručnih službi. Isto tako, trebali bismo iskoristiti i iskustva Europe i svijeta koji su pametne gradove prilično dobro brendirali“, smatra Crnković. Ducati komponenti je primjer tvrtke koji je iskoristio razvoj lokalne zajednice i zaokret prema najsuvremenijim tehnologijama. Naime, prije pet godina su počeli razvijati i ulagati u novo tržište u sklopu čega su do danas proizveli 7 tisuća električnih punionica, izrađuju solarne klupe koje se nalaze u Beču, dok ne samo hrvatska već i talijanska pošta koristi prijevozna sredstva proizvedena u Ducati komponentama. „Povezali smo se i s drugim kompanijama, IT-stručnjacima i imamo velik broj partnera. Nastojimo okupiti tehnološki inovativne tvrtke na hrvatskom području i stremimo ka održivoj mobilnosti“, pojasnio je Crnković.

Glavni konzultant Ericsson Nikola Tesle, Damir Medved, kao osnovni problem implementacije infrastrukture pametnih gradova u Hrvatskoj istaknuo je stihijski razvoj. „Ne radi se tek o tehnološkom pitanju već u prvom redu uključivanju svih dionika, među njima najvažnije stanovništva i njihovih potreba – tehnologija je tek alat. Pametni gradovi ne mogu nastati unutar jednog mandata jer se radi o dugotrajnijim rješenjima koja iziskuju kvalitetne pripreme i planiranja. Većina se gradova zadržava na sitnijim intervencijama, ali ako pojedine akcije nisu uklopljene u širu viziju, od njih zapravo nema osobite koristi. Strateško planiranje i strukturirano promišljanje daju sigurnost“, zaključio je Medved.

Danijel Habijan, rukovoditelj HEP-a u Ludbregu smatra da se upravo uštedom energije može bolje planirati i potrošnja korisnika. „Moramo biti velika potpora poduzetnicima. U posljednjih smo nekoliko godina za povećanje kapaciteta dalekovoda na području grada Ludbrega, s ciljem smanjenja troškova i omogućavanje protoka daleko više energije, uložili između 5 i 7 milijuna kuna“, kaže. Dodao je i da bi uvođenje pametnih električnih vozila u gradski vozni park potaknulo i razvoj automobilske dijeljene ekonomije što će, opet, generirati značajne uštede. „Brojni su se gradovi već poveli za ovim modelom i svi imaju samo pozitivna iskustva“, smatra Habijan.