Grad Ludbreg započeo je s radovima na projektu Sanacija odlagališta komunalnog otpada Meka, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić je u nazočnosti potpredsjednika Vlade Bože Petrova, ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića, župana Predraga Štromara, te saborskih zastupnika Roberta Podolnjaka i Milorada Batinića obišao početak radova.

Vrijednost ukupnog projekta sanacije odlagališta iznosi oko 37 milijuna kuna, a sufinanciran je iz kohezijskog fonda EU. Sufinanciranje iz EU fondova osiguralo je ministarstvo, dok se ostatak sufinancira iz Fonda za zaštitu okoliša i prirode.
Na odlagalištu Meka, koje je u vlasništvu Grada Ludbrega te se prostire na površini od 34.278 m2, otpad se skupljao od 1994. godine, a zatvoreno je početkom 2015. godine.

– Podsjećam da je Grad Ludbreg još prije tri godine raskinuo ugovor s Fondom za zaštitu okoliša, a kojim je bilo predviđeno da Grad sufinancira 60 posto sanacije. U tu je svrhu trebalo oko 20 milijuna kuna što je za nas bilo neprihvatljivo te smo se u dogovoru s tadašnjim ministrom i direktorom Fonda odlučili za ovaj put i drago mi je što su nas u tome podržali i novo ministarstvo i Vlada – rekao je ludbreški gradonačelnik.
Radovi na sanaciji trebaju biti gotovi do prosinca, odnosno oko 150.000 tona otpada dotad treba iskopati i premjestiti.

– Drago mi je da su radovi započeli, a riječ je o jednom od najvrijednijih projekata koji su rađeni u Ludbregu, i to europskim novcima, konkretnije, sredstvima iz kohezijskog fonda EU. Projekt je za Grad Ludbreg financiran u stopostotnom iznosu. Na javnoj nabavi procijenjena vrijednost radova je blizu 32 milijuna kuna ali s obzirom da se radi na zemljanim radovima u dubini od 9 metara uvijek postoji mogućnost da se nešto promijeni, odnosno postoji mogućnost nepredviđenih radova pa je stoga Ministarstvo predvidjelo dodatna sredstva ukoliko bude potrebno te je ukupna vrijednost projekta oko 38 milijuna kuna. – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao kako će Ludbregu nakon sanacije odlagališta ostati ”zeleno brdo”.

– Ludbregu će ostati zeleno brdo koje neće biti negativna slika, a koje je udaljeno svega 600 metara od središta grada – naglasio je Bilić. Pritom je spomenuo i kako Ludbrežani danas razdvajaju čak 30 posto otpada, odnosno godišnje se po glavi stanovnika proizvede oko 140 kilograma otpada.

Ludbreški gradonačelnik podsjetio je i na važnost reciklažnog dvorišta. – Nadam se da će do kraja godine biti raspisani i natječaji za reciklažno dvorište. Gotov projekt već imamo, ali i građevinsku dozvolu. Također, nedavno smo promovirali i sustav digitalnog praćenja količine otpada te se nadam da ćemo uz pomoć ministarstva i Fonda ubrzo građanima moći naplaćivati po stvarno proizvedenoj količini otpada – rekao je Bilić.
Župan Predrag Štromar također je izrazio zadovoljstvo što se u Varaždinskoj županiji sanira već drugo odlagalište. On je pak istaknuo činjenicu da je projekt sanacije Meke pripremala tvrtka Piškornica.
– Prva sanacija odlagališta odvijala se u Ivancu. Što se ovog odlagališta u Ludbregu tiče, moram reći da sanacije ne bi bilo da nije bilo tvrtke Piškornica koja je pripremala dokumentaciju i tendere te uz pomoć Grada Ludbreg napravila kompletnu natječajnu dokumentaciju, izabrala izvođača i osigurala sredstva – napomenuo je Štromar.

Ministar Dobrović je pak stavio naglasak na to da se krenulo s radovima kojima se nastoji minimalizirati šteta koja je godinama nastajala.
– Cilj sanacije odlagališta otpada Meka u Ludbregu je povećanje kvalitete života građana i jačanje razine zaštite okoliša. Gradu smo osigurali 100% financiranje sanacije odlagališta otpada. Radi se o projektu vrijednom gotovo 37 milijuna kuna koji se planira završiti do kraja ove godine. Ljudi stvaraju otpad i sada se trebaju suočiti s posljedicama krivog postupanja. Sada smo u situaciji da promijenimo takve sustave i uvedemo novi koji počiva na cirkularnoj ekonomiji – kazao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.

– Ovdje je primjerice sigurno između 50.000 i 60.000 tona korisnog materijala koji je mogao biti prodan na tržištu i za kojim je ekonomija vapila iako se u međuvremenu uvozio papir i plastika. Danas imamo priliku da se razvija sustav odvojenog prikupljanja otpada i mišljenja smo da do 2020. godine možemo postići cilj od 50 posto recikliranja – poručio je na kraju Dobrović.
Zadovoljan trenutnim investicijama je i potpredsjednik Vlade Božo Petrov.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

– Kružno gospodarstvo važno je za Hrvatsku i da su se ovdje odložene sirovine prethodno razdvojile, tu bi možda bilo oko 30 milijuna kuna. To je novi Plan gospodarenja otpadom jer zeleni je okoliš karta na koju Hrvatska može igrati i razvijati se – ocijenio je Petrov.