Žustre rasprave o obrazovnoj reformi posljednjih mjeseci nisu ni dotaknule pitanje opstanka privatnih škola s pravom javnosti, koje ne uspijevaju uhvatiti pozitivan trend. Prošli tjedan Zadarskoj privatnoj gimnaziji odobrena je predstečajna nagodba i dogovorom vjerovnika omogućen pokušaj isplivavanja iz nelikvidnosti, no mnoge škole preživljavaju na uslugama  prekvalifikacija, dok je nekolicina privatnih škola ugašena.

Takav je slučaj, primjerice, s prvom hrvatskom privatnom osnovnom školom "Juraj Dobrila" u Puli, za koju su osnivači nakon 22 godine postojanja potkraj 2015.  pokrenuli postupak likvidacije, koja je u tijeku.  Nezavidnu financijsku situaciju prolazi veći dio privatnih škola, koje iz godine u godinu bilježe manji broj polaznika, pa se smanjuje i broj škola. Osnovnih je škola u privatnom vlasništvu primjerice u školskoj 2013./2014. bilo 18, u njima se obrazovao 941 učenika, dok je u prošloj školskoj godini djelovalo 13 škola s 566 školaraca. Broj srednjih škola manje je smanjen, posljednjih godina varira od 33 do 36, no broj učenika kontinuirano pada.

Rekord je u privatnom srednjoškolskom sustavu bilježen u školskoj 2011.2012., kada je broj učenika bio 2613, a u prošloj školskoj godini bilo ih je 2322. Za ovu godinu konačnih brojki o upisima u privatne škole još nema, no naznaka promjene trenda prema dosad iskazanom interesu nema. Činjenicu da su prisiljeni na razmišljanje o zatvaranju u privatnim školama objašnjava se smanjenim kapacitetima zbog gospodarske krize, ali i politikom države prema tom sektoru. Kriza je uvećala njihove probleme s likvidnošću, budući da pored plaća i honorara nastavnicima, većina privatnih škola plaća i najam prostora, dok, za razliku od prakse u ostalim europskim zemljama, država ne participira u troškovima školarina, koje u prosjeku iznose od 25 do 30 tisuća kuna po godini.

U HUP-ovoj Udruzi poslodavaca u obrazovanju podsjećaju da u prosjeku države EU imaju čak 15 puta više učenika u privatnom osnovnom i srednjem obrazovanju nego je to danas u Hrvatskoj, u kojoj tek 1 posto učenika pohađa privatne škole.

"U 22 države EU postoji određeni oblik javnog sufinanciranja usluge obrazovanja u privatnim ustanovama. Za ovakav model HUP se već godinama zalaže, povlačeći paralelu s, primjerice, uslugom primarne zdravstvene zaštite koju država financira građanima neovisno o mjestu gdje se usluga konzumira. Takav pristup kojim se poreznim obveznicima za trošak koji plaćaju osigurava mogućnost izbora usluge na mjestu gdje je kvaliteta po njihovoj ocjeni najviša bio bi pošten i ne bi građane zakidao za mogućnost izbora, kao što je to sada slučaj", ističe Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju.

Upozorava na to da bi odgovornoj državi trebalo biti prije  do kvalitete usluga koje financira za svoje građane, a ne mjesta gdje se takva usluga konzumira, a posebno kad je riječ o uslugama od općeg javnog interesa kao što su zdravstvo i obrazovanje. Tako bi se potaknulo povećanje kvalitete obrazovnih usluga jer bi se sve ustanove, i državne, i privatne, jače borile za svakog učenika. 

Privatno školstvo u brojkama

• 13 osnovnih  
• 34 srednje
• 1 posto školaraca u privatnom sustavu
• 15 puta više učenika u privatnom obrazovanju ima EU

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost