Iako su središnje banke smatrale da će snižavanjem kamatnih stopa obeshrabriti štednju i tako potaknuti potrošnju, a s njome i inflaciju te gospodarski rast, dogodilo se upravo suprotno – štednja je na rekordno visokim razinama.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), štednja u Švicarskoj, Švedskoj i Danskoj – tri države izvan eurozone čije su središnje banke uvele negativne kamatne stope – na najvišoj je razini od 1995. kada je OECD počeo prikupljati te podatke, piše Wall Street Journal. Štednja je na vrlo visokim razinama i u Njemačkoj. U najvećoj europskoj ekonomiji udjel štednje u raspoloživom dohotku kućanstva lani je dosegnuo 9,7 posto, najviše od 2010. godine.

OECD ocjenjuje da će udjel štednje ove godine porasti na 10,4 posto.  Ovaj fenomen dio ekonomista tumači tezom da upumpavanje novca od središnjih banaka signalizira da ekonomska situacija i nije ponajbolja. "Građani se zadužuju i troše kada imaju povjerenja u budućnost. Ali s negativnim kamatnim stopama monetarna politika ustvari potkopava povjerenje", ističe Andrew Sheets, analitičar američke banke Morgan Stanley. Osim građana, gotovinom su krcate i kompanije.

Krajem prošle godine kompanije iz Europe, Bliskog istoka i Afrike na računima su držale 921 milijardu eura, pokazuju podaci Moody'sa, pet posto više nego godinu ranije. "Politika negativnih kamatnih stopa nije nas motivirala da više investiramo. Upravo suprotno, to je signal da se ekonomska situacija ne poboljšava", kaže za američki list Hans-Gerd Wienands, financijski direktor u njemačkoj kompaniji Messer.