Razmišljajući o svojoj karijeri, mladi najčešće sanjare kako će postati stručnjaci IT tehnologije, piloti, novinari, foto-modeli, auto-mehaničari, frizeri, financijski analitičari, konobari, trgovci. Osim što to iz godine u godinu pokazuju i dokazuju rezultati upisa u srednje škole i na fakultete, takvo je stanje nedavno prokazala i studija Instituta za empirijsku psihologiju u Kölnu koja je potvrdila da mladi, razmišljajući o svojoj budućoj karijeri, često maštaju o zanimanjima koja su uobičajena. Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet političkih znanosti, Medicinski fakultet, Ekonomski fakultet najčešća su meta brucoša koji računaju da će se sa znanjima koja će tamo naučiti bez po muke snaći na tržištu rada.Osim zanimanja za visokoobrazovane, uobičajena su i tradicionalna obrtnička te uslužna zanimanja, posebice kad se uzme u obzir da se više od dvije trećine naše industrije bazira na tim djelatnostima.Na žalost, mladi prije odabira svog zanimanja ne promišljaju o globalnim trendovima na tržištu rada, niti su upoznati sa promijenjenim uvjetima i potražnjom u poslovnom svijetu.

Krah klasične proizvodnje
“Stojimo pred zaokretom u poslovnom svijetu, koji se po značaju može usporediti s industrijskom revolucijom”, upozorio je nedavno u njemačkim medijima Wolfgang Klourier s Instituta za istraživanje tržišta rada (WAB). Svaki drugi zaposlenik danas se bavi prikupljanjem i obradom informacija, a Klourier očekuje da će do 2010. godine tako izgledati četiri od pet radnih mjesta. Umreženi svijet omogućuje poduzećima otvaranje ne samo pojedinačnih radnih mjesta već proširenje određenih grana. Klasična proizvodnja u takvim uvjetima gotovo da i nestaje. Iz mjeseca u mjesec se, radi racionalizacije poslovanja, zatvara 30.000 radnih mjesta u proizvođačkim djelatnostima. Svjedoci smo kraha duhanske, automobilske i telekomunikacijske proizvodnje. Gotovo svakodnevno svjetske agencije objavljuju vijesti da se zbog loših uvjeta poslovanja ugasilo nekoliko tisuća radnih mjesta u tim djelatnostima. Tim više što se proizvodnja seli u zemlje trećeg svijeta. Velikom brzinom dolazi do preokreta ka društvu usluga. Samo kvalificirano savjetovanje, novi proizvodi zasnovani na visokim tehnologijama i inventivne usluge donose zaradu. Poslovi koji spadaju u skupinu niskih zarada više se ne mogu obavljati u tvornicama luksuznih automobila ili vrhunske tehnologije. Istovremeno s gubitkom starih nastaju nova radna mjesta. Na to sve češće upozoravaju i domaći poduzetnici, koji kao okorjeli globtroteri putuju svijetom i svojimočima svjedoče promjenama na globalnom tržištu rada.“Naš obrazovni sustav još je uvijek prerigidan tako da kod nas ne možete primjerice studirati ekonomiju i pravo, što je u svijetu uobičajeno. Ne postoje razvijena međuzanimanja i struke koje se međusobno poklapaju, a to je nešto što je u globalnom poslovnom svijetu uobičajeno”, tvrdi Radimir Čačić. On naglašava kako se kod nas tek treba uvriježiti zanimanje kao što je lobist, koje je posve legitimno svuda u svijetu, a kod nas funkcionira na rubu zakona, te poslovi iz faktoringa, inženjeringa i konzaltinga.

Savjeti, savjeti…
U poduzećima koja posluju globalno raste potreba koordinacije i savjetovanja. Konzultantske usluge nikad nisu bile traženije, a takvi stručnjaci zarađuju jednake svote kao i napopularnije hollywoodske uzdanice. Logističari koji prate protok roba, financijski kontrolori protok novca, te marketinški stratezi najvažniji su igrači na svjetskom tržištu i slobodno možemo ustvrditi da upravo oni stvaraju, ali i uspješno prodaju, najveće svjetske brendove.U industriji se također stvaraju određena radna mjesta s predznakom “visoke kvalitete”. Ni industrija se više ne oslanja samo oronule radnike sretne što imaju posao, već od svojih djelatnika, koji samo naizgled djeluju kao najslabija karika u lancu, traže da iznalaze načine kako bi poboljšali svoje poslovanje na svim razinama. Najveća prijetnja fizičkoj radnoj snazi je nova tehnologija koja zamjenjuje i znatan dio ljudske inteligencije. IT grana gospodarstva, prema ocjeni stručnjaka iz Silicijske doline, otvorit će u sljedećih 10 godina više od pet milijuna novih radnih mjesta.Prema njihovim procjenama, najtraženije zanimanje budućnosti bit će digitalni instalater koji će znati umrežiti i povezati sve visoko tehnološke uređaje unutar “pametnog doma”. U Dolini misle da bi takva osoba mogla u domaćinstvu instalirati opremu, pružiti savjete o svim uređajima, te se naći pri ruci kod održavanja mreže ili neke druge usluge.Primjerice u Europskoj uniji neka od najtraženijih i najbolje plaćenih zanimanja su primjerice informatički brokeri, koji nemaju ni poduzeće ni ured, a pripremaju podatke za svjetske koncerne; ili virtualni dileri nude i prodaju proizvode, a da nemaju niti jedan uzorak na polici.

Među traženijim stručnjacima su i osobe zadužene za održavanje sigurnosti u mrežnim komunikacijama velikih korporacija, kao i oni koji imaju “nos” za prepoznavanje industrijske špijunaže ili se njome pak bave.Kako kaže osnivač portala MojPosao Nenad Bakić među traženijim zanimanjima u svijetu, dočim kod nas još ne postoji, je profesionalni menadžer u javnoj upravi, dakle osoba koja dolazi iz svijeta biznisa a upravlja primjerice holdinzima ili vodi poduzeća u javnoj upravi. “Kod nas je uobičajeno da bolnice vode liječnici, a ne profesionalni menadžeri kao svuda u svijetu. Također, kod nas nije razvijen profesionalizam u osobnim uslugama pa se tako barem legalno, ne može iznajmiti kvalificirana medicinska sestra ili fitness trener. U svijetu je uobičajeno da u hotelima postoji niz profesionalaca koji su u svakom trenutku dostupni gostu i koji se brine da je gost zadovoljan jer će se jedino tako vratiti”, ističe Bakić. Također upozorava kako kod nas još uvijek ne postoji osoba koja bi se profesionalno bavila prikupljanjem donacija ili upravljala donacijama za neprofitni sektor.

Promjena razmišljanja
Među traženijima uskoro će biti i savjetnik na tržištu rada, koji će usmjeravati nezaposlene i one koji žele promjeniti karijeru na nove mogućnosti. Tražit će se i organizacijski psiholozi koji će se u velikim poduzećima brinuti da sve funkcionira i da su svi koliko toliko zadovoljni radnim mjesto i okruženjem, jer je jedino tako moguća visoka doza profesionalnosti.U razvijenim društvima najtraženiji je radnik osoba koja je prilagodljiva, koja može unositi podatke u određeni program, održavati taj program, prepoznati inovativna rješenja koja će dodatno unaprijediti funkcioniranje tog programa, napraviti takav projekt i bez ustručavanja predstaviti ga nadređenima te cjelokupnoj javnosti i zato besramno pokupiti lovorike. Takva djelatnost sve više isključuje ustaljenu radnu kulturu i okružje kolega i suradnika. Ured kod kuće, sa snažnim računalom i modemom je sasvim dovoljan. Današnje razumijevanje radnog mjesta uz dužnost vremenske i prostorne prisutnosti mutira u relikt iz vremena parnog stroja. Loše obrazovanje uzrokovano tržišno nezainteresiranim profesorima pogoduje tome. Gotovo svi hrvatski profesori u svojim predavanjima ostavljaju dojam kao da još postoji garancija radnog mjesta ili državne zaštite određenih zanimanja. Tko odrasta s ovakvim predodžbama gotovo da neće biti u stanju profitirati od neobičnih karijera i novih zanimanja koja se pojavljuju u globalnom selu.