Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila su 503 milijuna eura, što je za 107,4 milijuna ili 27,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB)

'Nakon značajnog pada izravnih stranih ulaganja u prošloj godini – za gotovo 86 posto – prvo tromjesečje ove godine ipak je donijelo izvjestan oporavak, zabilježivši najviši tromjesečni iznos vrijednosti izravnih stranih ulaganja od drugog tromjesečja 2014.', navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

U analizi podsjećaju da je prošla godina godina bila obilježena s dvije transakcije koje su značajno utjecale na iznos izravnih ulaganja u Hrvatsku.

Prva je prodaja TDR-a britanskom BAT-u za 510 milijuna eura. Na iznos stranih ulaganja u prošloj godini utjecalo je i evidentiranje gubitaka banaka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima u eurske, što je, poručuju analitičari RBA, dobrim dijelom neutraliziralo pozitivne učinke BAT-ovog ulaganja.

U prva tri mjeseca ove godine najviše izravnih stranih ulaganja došlo je iz Austrije – 184 milijuna eura, što čini udjel u ukupnim ulaganjima od 36,5 posto.

Slijede ulaganja iz Luksemburga u visini od 139 milijuna eura, što čini udio od 27,6 posto, dok su ulaganja iz Njemačke dosegnula 49,3 milijuna eura i udjel od gotovo 10 posto.

Prema revidiranim podacima, u razdoblju od 1993. do kraja prvog tromjesečja 2016. Hrvatska je zabilježila 29,6 milijardi eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja.

'Isključujući tzv. kružna ulaganja, koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera i u Hrvatsku i u inozemstvo, taj iznos je niži i iznosi 27,2 milijarde eura', ističe se u analizi RBA.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Navodi se i da su u tom razdoblju najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku proizišle iz sektora financijskog posredovanja (preko 25 posto).

Slijede ulaganja u djelatnosti trgovine (16,3 posto) te u poslovanju i vlasničkom ulaganju u nekretnine (13,4 posto), dok su izostale značajnije investicije u sektoru razmjenjivih dobara, zaključuju analitičariRBA.