Zapadni poslovni mediji već su početkom ove godine poprilično popularizirali činjenicu da je Zagrebačka burza među tržištima s najrobusnijim poslovanjem ne samo u regiji, nego i u svijetu, ako se gleda rast indeksa. Zbog što preciznije slike, odlučili smo nešto detaljnije istražiti pozicije domaćih burzi na regionalnoj burzovnoj karti regije te napraviti svojevrsnu inventuru regionalnih burzovnih indeksa. Nažalost, mnogi nam podaci na naše iznenađenje nisu bili dostupni, poglavito oni koji se odnose na rast pojedinih burzovnih indeksa.

Susjedi Mađari
Budimpeštanska je burza nakon oporavka krajem studenog ove godine ostvarila ukupnu kapitalizaciju u visini 71,19 milijardi eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio porast od 13,6%. Krajem godine, procjenjuju analitičari iz te burze, ukupna je kapitalizacija dosegla 100 milijardi eura! Zagrebačka burza je pak prošle godine ostvarila ukupni promet od 44,62 milijarde kuna, što je 30,5% više nego prošle godine. Redovni promet dionicama više je nego udvostručen i porastao je za 119,5%, odnosno s 4,73 milijarde kuna u 2005. porastao je na 10,38 milijardi kuna u 2006. Indeks Crobex ove je godine narastao za 60,7% i godinu završava na 3.210 bodova. Ukupna tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze u ovoj godini premašila je 201 milijardu kuna, što je porast od 74,6%. Na Varaždinskoj je burzi promet premašio 3,7 milijardi kuna, što je u odnosu na 2005. godinu bio porast od 65%. Varaždinski indeks VIN uspio je pred kraj godine premašiti razinu od 3.000 bodova, čime je na godišnjoj razini uspio narasti tek nešto manje od 50%. Polugodišnje izvješće Sarajevske i Banjalučke burze za 2006. pokazalo je kako je ukupna tržišna kapitalizacija obje burze (SASE i BLSE) na dan 31. lipnja iznosila 5,5 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 49% u usporedbi s istim razdobljem 2005., ili 13% u odnosu na kraj 2005. Vrijednost BIFX-a nastavila je s trendom pada, koji je počeo početkom rujna 2005., i iznosila je 3.470 bodova na dan 30. lipnja 2006. To predstavlja pad od 13% u odnosu na kraj 2005. Suprotno tome, rastući trend FIRS-a, koji je bio vidljiv u 2005., nastavio se i u prvoj polovici 2006., i to po stopi od 2% u odnosu na vrijednost zabilježenu u 2005., te je na dan 30. lipnja 2006. iznosio 2.557 bodova. To ukazuje na rastući interes investitora za Banjalučku burzu, a time i povećanje cijena investicijskih fondova na BLSE. Beogradska je burza ostvarila za 108% viši promet nego je to bio slučaj u 2005., što znači da je vrijednost trgovanja vrijednosnim papirima, prema podacima s Beogradske burze, premašila 1,2 milijardi eura. Rekordnoj vrijednosti prometa najviše je pridonijelo trgovanje dionicama koje je u 2006. povećano za 123% i premašilo je iznos od milijardu eura. Upravo se srbijanskom tržištu predviđa svijetla budućnost, barem ako je vjerovati stručnjacima i analitičarima. Neki tako tvrde kako će Beogradska burza postati velikim regionalnim financijskim središtem u 2007. Ne predviđa se tako svijetla budućnost Ljubljanskoj burzi koja je performanse prošle godine popravila jedino ulaskom u Eurozonu. Rizične su također i sve ostale burze poput Crnogorske ili pak Sarajevske koje ne prometuju s mnogo kapitala te koje bi ostale veće burze u regiji mogle jednostavno ‘pojesti’. Posljednja revizija na Makedonskoj burzi izvršena krajem studenog pokazala je da tržišna kapitalizacija tog tržišta iznosi 1,49 milijardu eura. Broj izvršenih transakcija je 6.566, a vrijednost indeksa MBI-10 je na dan 30. studenog 2006. iznosila 3.806 b

Crnogorski rast
Na Crnogorskoj burzi ostvareno je ukupno 135,7 milijuna eura prometa te 63.089 poslova. Ukupna tržišna kapitalizacija crnogorskih burzi krajem kolovoza 2006. iznosila je oko 81% ukupnog BDP-a Crne Gore koji iznosi 1,35 milijardi eura, što Crnu Goru čini najotvorenijim tržištem kapitala u regiji. Krajem 2005. godine indeks Ljubljanske burze SBI 20 iznosio je 4.600 bodova, što se do prosinca 2006. godine promijenilo 37% ka pozitivnom smjeru, što ujedno i pretpostavlja vrijednost od 6.282 bodova. Prošlogodišnji rast jedan je od najvećih što se tiče SBI 20 koju pak nitko nije očekivao, a kojemu su najviše pripomogle dionice Istrabenza i Intereurope. Jesenska injekcija koja je napumpala vrijednost Ljubljanske burze bilo je uvrštenje dionica Telekoma Slovenije, s kojom je potkraj studenog kapitalizacija Ljubljanske burze porasla na 15.080 milijardi eura. Bugarska burza je u 44-postotnom vlasništvu države, no nedavno su ukinute restrikcije ulasku stranog kapitala čime se otvorio put za privatizaciju. Broj transakcija je međutim porastao za samo 3,87%. Godine 2006. izlistan je i rekordan broj kompanija na sofijskoj burzi s ukupno 11 novih IPO-a. BG40 indeks postigao je rekordnu vrijednost od 1.998 bodova, a tržišna kapitalizacija Bugarske burze udvostručila se u odnosu na 2005. na 7,85 milijardi eura. Bukureštanska burza velik je iskorak napravila postavši članicom FESE (Federacije europskih burzi) čija se tržišna kapitalizacija u 2006. procjenjuje na 11 milijardi eura, što je 22% više nego 2005. U prvih šest mjeseci 2006. ukupni volumen trgovanja Bukureštanske burze iznosio je 1,57 milijardi dolara, što je 28,3% nego u razdoblju prošle godine. Indeks BET koji izlistava deset najlikvidnijih rumunjskih dionica svoje rekorde dosegao je već u veljači kada je iznosio 8.484 bodova.