Ulaganje u investicijske fondove izložene dionicama naftnih kompanija, ali i domaćem tržištu pokazalo se kao dobra odluka za ulagače, pokazuju rezultati za prvo polugodište. Podaci portala Hrportfolio pokazuju da je prvih šest mjeseci bilo najzahtjevnije za dioničke fondove. Naime, od 21 dioničkog fonda, u minusu je njih 12.  

Loš početak godine
Takav rezultat ne treba čuditi s obzirom na to da je početak godine obilježio značajan pad globalnih burzovnih indeksa. Blagi oporavak tijekom proljeća prekinula je zabrinutost oko ishoda referenduma o članstvu Britanije u Europskoj uniji te nesigurnost oko daljnjih poteza nakon što je odluka birača izazvala najveću rasprodaju u povijesti. U takvim okolnostima s 5,71 posto rasta prinosa u prvih šest mjeseci najbolje je prošao fond KD Energija koji – kako mu i naziv sugerira – ulaže u energetske kompanije. Konkretno, krajem svibnja taj je fond najviše bio izložen dionicama ExxonMobila (8,5 posto udjela), zatim Royal Dutch Shella (4,32 posto) te ConocoPhillipsa (4,11 posto). Uspjeh fonda može se povezati s oporavkom cijene nafte koja je tijekom ove godine skočila za 35 posto.

"Glavni pokretač rasta prinosa u fondu KD Energija je uspon cijena nafte, kao što je lani to bio glavni razlog pada prinosa. No, fond ne ulaže izravno u naftu, već u dionice naftnih kompanija, pa na kretanje prinosa utječu i drugi tržišni i makroekonomski razlozi", tumači Zvonimir Marić, predsjednik Uprave društva za upravljanje KD Locusta Fondovi. To društvo upravlja i fondom koji je ostvario drugi najbolji rezultat od 4,45 posto, a radi se o fondu KD Nova Europa. Fond ulaže u dionice domaćih izdavatelja te kompanija iz istočne Europe, a najistaknutija ulaganja su dionice Lukoila, Sberbanke i Hotela Brela. Na trećem mjestu s 2,73 posto rasta je ZB BRIC+.

Godina stabilizacije
Iztok Likar, analitičar portala Hrportfolio, ističe kako je većina dioničkih fondova koji su u plusu orijentirana na domaće tržište. "Ulagači u posljednje vrijeme sve više ulažu u obvezničke i mješovite fondove, a oni su ostvarili vrlo solidne rezultate", ističe Likar. Među 14 mješovitih fondova četiri su gubitnika, a čelnu poziciju drži ZB global s rastom od 3,35 posto. Na listi obvezničkih fondova nema onih s prinosom u negativnom području, a najbolji rezultat s 3,40 posto rasta prinosa ostvario je Erste Adriatic Bond.

Novčani fondovi su svi u plusu što je i za očekivati s obzirom na njihovu konzervativnu investicijsku strategiju. Listu predvodi Locusta Cash s 0,61 posto rasta. Iztok Likar kaže da je ovo prva godina nakon recesije u kojoj je vidljiva stabilizacija prinosa. "Nema naglih padova, ali ni ludog rasta", ocjenjuje. Što se tiče utjecaja šokova, poput Brexita, Likar smatra da Brexit najviše utječe na dioničke i mješovite fondove, a oni takav kratkoročni poremećaj ne osjete značajno zbog dugoročne investicijske strategije.

InterCapitalovi fondovi

Četiri fonda promijenila naziv
Od 1. srpnja dio investicijskih fondova kojima upravlja InterCapital Asset Management promijenit će svoje nazive. Tako se od sada fond Capital One naziva InterCapital Bond, dok Capital Two mijenja ime u InterCapital SEE Equity. Money One novčani fond ubuduće se može pronaći pod nazivom InterCapital Money. Kod ovog fonda valja naglasiti kako se smanjuje naknada za upravljanje s nekadašnjih 1,10 posto na 0,60 posto. Fond Smart Equity II mijenja naziv u InterCapital Smart. Fondovi Smart Equity i Crobex10 nastavljaju poslovati pod istim nazivom.