Dok se Europa oporavlja od šoka da je Brexit ipak izglasan, sve se više govori o cijeni britanskog izlaska iz EU, kako na ekonomskom tako i političkom planu. Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta ističe da neposrednih šteta Brexita za Hrvatsku nema s obzirom na skromnu direktnu robnu razmjenu.

"Rezultati referenduma sigurno će odgoditi odluke FED-a o podizanju referentnih kamatnih stopa čime si je Hrvatska posljedično 'kupila' još najmanje pola godine jeftinog novca", kaže Lovrinčević. Znakovito je što su tržišta kapitala najviše reagirala u zemljama poput Španjolske i Portugala, rubnim zemljama EU koje ovise o inofinanciranju. Unatoč niskoj cijeni kapitala u svijetu, a govorimo o globalnom presedanu da više od 40% svjetskog portfelja državnih obveznica nosi negativne prinose, za nas je vrlo neizvjesno što će presuditi rejting agencije. Lako se može dogoditi, kaže naš sugovornik, da nam kombinacija domaće političke i postbrexitovske neizvjesnosti presudi te nam rejting bude korigiran naniže.

"Posljedice će osjetiti Britanija kroz pad BDP-a puno više nego ostalih 27 članica Unije", smatra ekonomist Boris Cota, dodajući da u tom slučaju nema dileme da će gospodarski pad pratiti rast nezaposlenosti. Nakon populističke kampanje, sad je vrijeme za promišljanje, ali i jačanje integracije unutar Unije. Damir Novotny drži da je britanska odluka posljedica igre neodgovornih političara iz Konzervativne stranke, a slične tendencije sad prijete i ostatku Europe. "Britanska ekonomija prije ulaska u EU bila je izrazio nekonkurentna, da bi im Unija stvorila velik broj ranih mjesta, biznisa i finacijski sektor. Ako dođe do izlaska, a mislim da sve ide prema nekom kompromisu da Britanija bude neformalni član posebnog statusa, stradao bi primarno financijski sektor", kaže Novotny.