Uz opći metež na političkoj sceni, u Hrvatskoj je u novije vrijeme prilično prometno i s gostima iz rejting agencija. Tek što su s terenskim prikupljanjem informacija za skoro očitovanje o Hrvatskoj završili analitičari Standard &Poor'sa, više je državnih i  privatnih institucija potkraj prošlog tjedna ugostilo i predstavnike japanske rejtinške tvrtke R&I (Rating & Investment Information).  

Već za sedam dana, pak, stižu im i rejtingaši iz Fitcha. Za razliku od sličnih prijašnjih turneja i sastanaka, ovaj put su u prvom planu pitanja o raspletu političke drame i procjenama koliko bi se zbog nje moglo izgubiti na tempu reformi, investicija i/li povlačenja novca iz EU fondova, a u konačnici i srednjoročnim perspektivama rasta. Nakon što se Hrvatski sabor u ponedjeljak samoraspustio (uz 15. srpnja kao datum stupanja na snagu te odluke) riješena je barem dilema između preslagivanja i prijevremenih izbora. Izbori bi se trebali dogoditi između sredine kolovoza i sredine rujna, što znači da će iduća barem četiri mjeseca državom upravljati tehnička Vlada. Neki će tzv. tehnički ministri i njihovi timovi, a među njima je svakako ministar financija Zdravko Marić, u tom razdoblju imati više nego dovoljno posla.

Jer, upravo u iduća dva-tri mjeseca taj resor mora riješiti gotovo 14 milijardi kuna dospijevajućih dugova, što predstavlja čak 70-ak posto ukupnih ovogodišnjih obveza po kreditima i obveznicama. Kako su redom posrijedi domaći krediti i izdanja vrijednosnih papira, financijaši u tome ne vide ozbiljnijih neizvjesnosti ili drame, pogotovo s obzirom na već dugo prisutne viškove likvidnosti i manjak kvalitetne potražnje za kreditima. Uz to, procjene su da država još uvijek ima i nekih 1,6 milijardi kuna od prijašnjeg zaduženja na računu kod HNB-a. Ipak, nakon što je od tržišnih operacija dosad realizirano samo proširenje izdanja obveznice iz lanjskog prosinca za četiri milijarde kuna, iznosi dugova koje uskoro treba rješavati višestruko su veći.

Već 30. lipnja državi na naplatu stiže 130 milijuna eura vrijedan kredit, zbog čega se s bankama već vode razgovori o njegovu refinanciranju. Pripremni razgovori započeli su i vezano uz 3,5 milijardi kuna domaćeg obvezničkog duga koji dospijeva 22. srpnja. A samo dvadesetak dana nakon toga (11. kolovoza) slijedi i dospijeće 1,25 milijardi eura (blizu 9,5 milijardi kuna) vrijednog posebnog izdanja 18-mjesečnih trezorskih zapisa. Hoće li se prilikom srpanjskog refinanciranja obvezničkog duga novo izdanje podebljati za koju milijardu povrh dospijevajuće 3,5 milijarde, zasad se ne zna. No, takva mogućnost je otvorena, s tim da bi u tom slučaju zbog različitih preferencija banaka i mirovinskih fondova u pogledu ročnosti (mirovinci su skloniji 10-godišnjem roku, a banke upola kraćem)   izgledno bilo da se realiziraju zapravo dvije obveznice.

Kako bilo, pretpostavka je da će u Katančićevoj nastojati već prije godišnjih odmora riješiti glavninu ovogodišnjih potreba financiranja (uključujući i pokrivanje tekućeg deficita) ili barem onih do formiranja nove Vlade. S obzirom na zacrtani račun financiranja, izlazak na vanjsko tržište i dalje se vodi samo kao odgođen. Daljnji koraci i planovi u tom smislu svakako će ovisiti o očitovanjima rejting agencija i situaciji na vanjskim financijskim tržištima koja bi se ovih dana napokon trebala riješiti barem neizvjesnosti oko britanskog referenduma o članstvu u EU. Recentni indikatori raspoloženja Britanaca samo su potaknuli raslojavanje cijena (prinosa) državnih dugova s obzirom na percepciju rizičnosti.

U slučaju Hrvatske u prinose na državni dug već su više-manje ukalkulirani negativni politički bodovi, s tim da ostaje primijetiti da je premija rizika potkraj prošlog tjedna ipak blago pala. No, i mimo spomenutih operacija financiranja koje predstoje, a prema zadanom kalendaru proračunskog procesa, za vrijeme tehničke Vlade pada i izrada novih trogodišnjih smjernica ekonomske i fiskalne politike (rok kraj srpnja) te prijedlozi financijskih planova pojedinih ministarstva (rujan).

U svakom slučaju, "tehnička ekipa" u Katančićevoj će zacijelo vezano uz proračun morati predvidjeti više scenarija, uključujući i privremeno financiranje budući da će čak i bez većih komplikacija oko formiranja saborske većine i Vlade, budućoj Vladi glede rokova za izradu proračuna biti tijesno. Hoće li se taj trud "tehničara" isplatiti i iskoristiti, teško je reći. Kao što je uostalom teško reći i hoće li se uzaludnim pokazati višemjesečni rad na prvoj pravoj i sveobuhvatnoj analizi poreznog sustava i planu temeljite reforme nakon dva desetljeća parcijalnog čeprkanja po porezima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost