Cijene na globalnom obvezničkom tržištu nikad nisu bile više, a time i prinosi niži, što je, po mišljenju analitičara, poruka tržišta kako poticaji središnjih banaka ne uspijevaju ostvariti svoj cilj. Prošloga tjedna prinosi na 10-godišnju njemačku obveznicu (Bund) i 30-godišnju švicarsku obveznicu po prvi puta u povijesti zaronili su u negativno područje.

Drugim riječima, investitori su spremni platiti da bi Njemačkoj i Švicarskoj posudili svoj novac i to na rok od tri desetljeća. U petak se prinos na Bund podignuo na 0,015 posto. Trend pada prinosa slijedila je i američka državna 10-godišnja obveznica, pa se prinos na taj dužnički vrijednosni papir spustio sve do 1,51 posto. To je prilično blizu rekordno niskom prinosu od 1,39 posto postignutom 2012. godine. Iza pada prinosa kriju se središnje banke čija politika upumpavanja enormnih količina novca na financijsko tržište nije uspjela dignuti gospodarski rast i inflaciju, kaže za CNBC George Goncalves, analitičar japanske banke Nomura.

"Možda te politike nisu efikasne. Ta nova tema, koja sve više raste tijekom ove godine, glasi: ti momci ne mogu generirati rast i pomoći svjetskoj ekonomiji. Moram kupovati obveznice", istaknuo je Goncalves u razgovoru za američki medij. Uz britanski referendum o ostanku u članstvu u Europskoj uniji, inozemni analitičari naglašavaju kako su potezi središnjih banaka sami po sebi postali faktor straha.

Tako je američki Fed prošloga tjedna dijelom prouzročio pad prinosa nakon poruke kako bi tijekom ove godine možda mogao podignuti kamatne stope samo jednom. Mark Luschini,  glavni investicijski strateg u Janney Montgomery, tumači kako je tom porukom tržište ostalo zbunjeno. "Još do prije dva tjedna pripremali su tržište na podizanje kamatnih stopa", tvrdi Luschini.