Glavna poruka poslana s najvećeg gospodarskog skupa je da se politička situacija u zemlji mora čim prije stabilizirati jer su reforme i dalje prioritet i nemaju alternativu, a u sadašnjim okolnostima ih nije moguće provoditi.

 „Od svih političkih aktera tražimo odgovorno ponašanje i hitnu stabilizaciju stanja u zemlji. Hrvatska nije u poziciji da si može dozvoliti da nestabilnost kakvoj svjedočimo potraje još nekoliko mjeseci. Nemamo taj luksuz. Budite odgovorni i nadredite nacionalne interese svojim pojedinačnim, stranačkim ili nekim drugim partikularnim interesima. Trebamo normalizaciju i stabilizaciju stanja u zemlji i institucijama koje zemlju vode čim prije! Ako je potrebno i novim izborima. Hrvatska naprosto mora odmah i bez daljnjih odlaganja započeti s promjenama, a za to mora imati stabilnu Vladu“, poručila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Na Danu poduzetnika predstavljeni su rezultati HUP skora za 2015. kojima se mjeri napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja u odnosu na 10 sličnih zemalja članica EU (Bugarska, Češka, Estonija,. Latvija, Litva, mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija).

U 2015. zabilježen je određeni napredak te je ukupan skor Hrvatske u odnosu na godinu ranije veći za jedan bod i iznosi 34 od ukupno 100 mogućih bodova. Najuspješnija zemlja ostala je Estonija sa 75 bodova.

Najvažniji doprinos pozitivnoj promjeni dogodio se zbog poboljšanja skora fiskalne konsolidacije. Udjel državnih izdataka u BDP-u smanjio se s 48,1% u 2014. na 46,9% u 2015., a dugotrajni primarni fiskalni deficit (ukupni deficit korigiran za plaćanje kamata) pretvorio se u blagi primarni suficit. Taj pozitivan iskorak djelomično je poništen pogoršanjem skorova opterećenja gospodarstva i dostupnosti kapitala.

Osim što su tekući prihodi konsolidirane opće države 2015. rasli po većoj stopi od nominalnog BDP-a, Hrvatska je s predzadnjeg pala na zadnje mjesto među 10 država članica EU Nove Europe prema broju procedura koje je potrebno poduzeti za plaćanje poreza. Skor dostupnosti kapitala pogoršao se zbog zaostajanja Hrvatske za nekolicinom država iz skupine EU-10 u pogledu oporavka kreditiranja i smanjenja kamatnih stopa.

S druge strane, o napretku svjedoči i poboljšanje skora produktivnosti. Porastao je s 25 bodova 2014. na 31 bod 2015. zbog rasta BDP-a i produktivnosti rada, te povećanje omjera izvoza i BDP-a. Tržište rada je, pak, i dalje najlošije ocijenjeno područje. Ono jedino ima ocjenu ispod 20. To se objašnjava iznimno visokim vrijednostima svih vidova stope nezaposlenosti i niskom vrijednošću indeksa lakoće zapošljavanja i otpuštanja radnika. Posebno zabrinjava pogoršanje skora obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava, koji mjeri razvoj u strateški najvažnijim razvojnim područjima.

 „Rezultat za prošlu godinu za jedan je bod bolji od godine prije i četiri boda viši u odnosu na 2011. kada je počelo mjerenje HUP skora. To je premala promjena u odnosu na ono što je Hrvatskoj potrebno. I ovaj rezultat pokazuje koliko je aktualni gospodarski rast slab i lomljiv i zasnovan na još uvijek preslabim temeljima koje mogu ojačati samo snažnije reforme, a  one za sada izostaju“, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

HUP je na Danu poduzetnika predstavio i rezultate istraživanja provedenog među građanima o stavovima vezanim uz provedbu reformi.

Velika većina građana, njih 68,8%, smatra da su Hrvatskoj reforme izrazito potrebne,  a samo 17,3% ih smatra nepotrebnim.  Čak 86,9% građana smatra da se reforme ne provode jer vodećim političarima nedostaje vizije i hrabrosti za provedbu promjena, dok se 84% ispitanika slaže s tvrdnjom da svi žele reforme, ali samo  ako neće utjecati na njihova prava. 50,1% građana nije suglasno s tvrdnjom da se ne želimo mijenjati zato jer je većini i ovako dobro. Kao područja u kojima su reforme najpotrebnije istaknuti su: javna uprava, obrazovanje, pravosuđe i teritorijalni ustroj. Istodobno, kao glavne krivce za neprovođenje reformi građani navode sve dosadašnje vlade (31,1%), sadašnju vladu (18,4%) i političke stranke (16,2%).   

Nastavak provođenja Cjelovite kurikularne reforme u vodstvu Ekspertne radne skupine na čelu s dr.sc. Borisom Jokićem potpuno podržava 50,9% građana, a njih još 21,1% uglavnom podržava. Samo 9,1% ispitanika kazalo je kako nikako ne podržava tu reformu.

Gotovo polovica ispitanika (47,4%) smatra da je postojeća razina prava i kvaliteta usluga u sustavu zdravstva održiva uz bolju organizaciju sustava, dok 23,8% smatra da nije, ali predložene mjere ne smatra dobrima, odnosno njih 13,7% smatra da nije i da su potrebne još značajnije promjene.  

U provedenome istraživanju 73,6% građana kazalo je kako smatra da je poduzetnička klima u Hrvatskoj i dalje loša, a kao najveće probleme za poslovanje tvrtki navode visoke poreze i doprinose (16,5%), nelikvidnost i neplaćanje (14,0%) te nesposobnu vladu (12,1%). 

„Usprkos vijestima o rastu BDP-a, više od polovice građana u provedenoj anketi kazalo je da za godinu dana očekuje lošije gospodarsko stanje u zemlji. Dakle, iako gospodarski rastemo, raste i pesimizam građana što je očito odraz političke neodgovornosti kojoj svjedočimo“, poručio je Davor Majetić. 

O načinu na koji su reforme uspješno provele Slovačka i Estonija na panelu govore Jan Oravec, idejni začetnik slovačkih reformi i predsjednik Udruženja poslodavaca Slovačke te Kristjan Lepik, voditelj Smart specijalizacije estonskog Fonda za razvoj. U panel raspravi u kojoj uz goste iz inozemstva sudjeluju i potpredsjednik Vlade Božo Petrov te ministar financija Zdravko Marić, Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda i Mate Štetić, predsjednik Uprave PIK Vrbovca razgovarat će se o tome zašto Hrvatska ne uspijeva provesti reforme i kako prevladati prepreke i otpore koji stoje na putu reformama.