Europska komisija predstavila je prošlog tjedna smjernice kojima je cilj pomoći potrošačima, poduzećima i javnim tijelima da se s pouzdanjem uključe u ekonomiju suradnje. Tim se novim poslovnim modelima, ako ih se potiče i razvija na odgovoran način, može znatno pridonijeti zapošljavanju i rastu u Europskoj uniji.

"Za konkurentno europsko gospodarstvo potrebne su inovacije, bilo u području proizvoda ili u području usluga. Iduće novoosnovano poduzeće visoke tržišne vrijednosti u Europi moglo bi poteći iz ekonomije suradnje. Naša je uloga poticati regulatorno okruženje kojim se omogućuje razvoj novih poslovnih modela uz istodobnu zaštitu potrošača i osiguravanje pravednog oporezivanja i uvjeta rada", smatra Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost. Kako doznajemo iz Europske komisije ekonomija suradnje brzo se razvija. Kako postaje sve uobičajenija u EU-u, nacionalna i lokalna tijela na nju reagiraju nizom različitih regulatornih mjera.

Takvim rascjepkanim pristupom novim poslovnim modelima stvara se neizvjesnost za tradicionalne gospodarske subjekte, pružatelje novih usluga i potrošače te bi se mogli ograničiti inovacije, otvaranje novih radnih mjesta i rast. "Ekonomija suradnje prilika je za potrošače, poduzetnike i poduzeća – ako svoj posao obavimo kako treba. Ako dopustimo da se naše jedinstveno tržište rascjepka po državnim ili čak lokalnim granicama, cijela Europa bit će na gubitku. Dajemo pravne smjernice javnim tijelima i tržišnim subjektima radi uravnoteženog i održivog razvoja tih novih poslovnih modela. Pozivamo države članice da preispitaju svoju regulativu uzimajući u obzir te smjernice te smo im spremni pomoći u tom procesu", dodala je povjerenica Elżbieta Bieńkowska, zadužena za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike.

Kao što je najavljeno u Strategiji jedinstvenog tržišta, Komisija je dala smjernice državama članicama kako bi pomogla osigurati uravnotežen razvoj ekonomije suradnje. Prema njima, pružatelji usluga trebali bi biti obvezani na ishođenje odobrenja za poslovanje ili dozvola samo ako je to nužno za ispunjavanje ciljeva od javnog interesa. Opća zabrana poslovanja trebala bi biti isključivo krajnja mjera. Platforme ne bi trebale biti podložne ishođenju odobrenja ili dozvola ako djeluju samo kao posrednici između potrošača i onih koji stvarno pružaju usluge. Države članice trebale bi razlikovati građane koji povremeno pružaju usluge od profesionalnih pružatelja usluga, primjerice određivanjem pragova razine aktivnosti.

Platforme za suradnju mogu biti izuzete od odgovornosti za podatke koje pohranjuju za one koji pružaju uslugu. Međutim, ne bi trebale biti izuzete od odgovornosti za bilo koju uslugu koju same pružaju, poput usluga plaćanja. Komisija potiče platforme za suradnju da dobrovoljno nastave provoditi mjere za suzbijanje nezakonitih sadržaja na internetu i jačanje povjerenja. Usto bi države članice trebale nastojati osigurati visoku razinu zaštite potrošača od nepoštene poslovne prakse, a da pritom ne nameću nerazmjerne obveze privatnim osobama koje samo povremeno pružaju usluge. Pružatelji usluga i platforme u okviru ekonomije suradnje moraju plaćati poreze kao i svi drugi sudionici u gospodarstvu.

U primjenjive poreze ubrajaju se porez na osobni dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost. Države članice se potiče da nastave pojednostavljivati i pojašnjavati primjenu poreznih propisa na ekonomiju suradnje. Platforme u okviru ekonomije suradnje trebale bi u potpunosti surađivati s nacionalnim tijelima kako bi se bilježile gospodarske aktivnosti i olakšalo ubiranje poreza. Komunikacijom se ujedno poziva države članice EU-a da preispitaju i prema potrebi revidiraju postojeće zakonodavstvo u skladu s tim smjernicama. Komisija će pratiti regulatorno okruženje koje se brzo mijenja te gospodarski i poslovni razvoj. Pratit će kretanje cijena i kvalitete usluga te utvrđivati moguće prepreke i probleme koji nastaju zbog različitih nacionalnih propisa ili regulatornih praznina.