Klimatske promjene, prehrambene navike i načina života, nužno zahtijevaju i promjene u proizvodnji hrane.

Na domaćim oranicama rijetko se sreću nove ratarske kulture koje su dokazano traženije i profitabilnije od tradicionalnih žitarica, ali za koje se domaći proizvođači rijetko odlučuju.

Jedan od hrabrijih i odvažnijih uzgajivača koji je stare navike odlučio zamijeniti kulturom koja se traži na tržištu i 28-osmogodišnji je Josip Kokić iz Marjančaca, koji je kućni budžet za svoju četveročlanu obitelj odlučio podebljati – sadnjom batata!

Riječ je o biljci koja je za domaće pojmove još uvijek prava enigma, iako je zapravo riječ o kulturi koja je mnogostruko iskoristiva i koja bi se zbog svojih svojstava trebala nalaziti mnogo više na našim stolovima, a zbog profita koji je moguće ostvariti njenim uzgojem i na domaćim oranicama, piše Glas Slavonije.

Kako je vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički rok za sadnju batata, u ovaj veliki posao krenuo je i Josip Kokić zajedno s rodbinom i prijateljima. Na pripremljenih dva hektara oranice u Marjančacima, koje mu je iznajmio brat Miroslav, Josip je ovih dana posadio 40.000 sadnica narančastog, bijelog i ljubičastog batata, za kojeg je sadnice nabavio od jedne zagrebačke tvrtke koja se ugovorno obvezala s njim kontrolirati tijek uzgoja, te nakon toga otkupiti sve proizvedene količine po sada već poznatoj cijeni od četiri kune za kilogram.

'U ovom poslu računica je vrlo jednostavna i čista. Za jedan hektar potrebno je 20.000 sadnica batata koje s PDV-om koštaju 2,15 kuna. Uz foliju i sustav navodnjavanja te nadničare koji su mi potrebni za ovaj posao, ulaganje u hektar površine stajat će me oko 50.000 kuna. S obzirom na to da prinosi batata iznose oko tri do pet kilograma po sadnici, na dva hektara očekujem oko 60 tona prinosa, odnosno 240.000 kuna', računa Josip, koji bi nakon svega 90 dana vegetacije ove biljke “na čisto” trebao imati oko 140.000 kuna, što je i bez poticaja višestruko isplativija proizvodnja od žitarica.