Važeća regulativa koja određuje cijene i popis ortopedskih i drugih pomagala u posljednje četiri godine srozala je cijene više od 30 posto te urušila tržište, dopustivši ulazak neozbiljnih isporučitelja koji, osim što dampingom ruše kvalitetu proizvoda, vrlo često uopće nisu u stanju isporučiti proizvode.

Na to upozoravaju u koordinaciji za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja već više od dvije godine pokušava uvjeriti zdravstvene vlasti da izmijene pravilnik dok stanje ne postane alarmantno. Hrvatsko tržište ortopedskih i drugih pomagala, od invalidskih kolica i kreveta do pelena, teško je oko 600 milijuna kuna, a na popisu isporučitelja je 60-ak tvrtki koje su u HUP-u. Problem je u Pravilniku o mjerilima za određivanje cijena ortopedskih i drugih pomagala, na temelju kojeg se sastavlja popis pomagala Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prema Pravilniku, popis se sastavlja tako da se cijene svih dobavljača istovrsnog proizvoda na kraju kalendarske godine svode na najnižu cijenu na popisu pomagala. Usto, Pravilnik propisuje da "cijena pomagala koje ne predstavlja novu generaciju pomagala ne smiju prelaziti razinu 90 posto cijene istovrsnog pomagala iz Popisa pomagala Zavoda".

"Drugim riječima, svako novo svrstavanje na popis pomagala ruši cijenu tog pomagala deset posto, što je dosad srozalo cijene za pojedine grupe proizvoda čak 30 posto. Takvo je stanje neodrživo i prijeti opasnom blokadom tržišta ako se Pravilnik hitno ne izmijeni. Već se vidi rezultat takve politike, a to je pad kvalitete proizvoda jer se isporučitelji koji drže kvalitetne proizvode više ne mogu pokriti tako niskim cijenama. Osim tisuća ljudi koji su vezani uz tu važnu djelatnost, na gubitku će, naposljetku, biti pacijenti i država", kaže Boris Budan, predsjednik Koordinacije. Problem je i što pravilnici ne obvezuju isporučitelje na realizaciju prodaje pomagala, pa se na tržištu pojavljuju tvrtke koje uđu s najnižom cijenom, pa kasnije napuste tržište ili nikada ne isporuče ugovoreno pomagalo, dok se cijena svim drugim isporučiteljima snižava.

Tako svaka nova objava popisa s cijenama generiranim postojećim pravilnikom predstavlja mogućnost ostajanja tržišta bez dijela proizvoda, jer takve cijene nisu temeljene na postojećem prometu i provjerenim dobavljačima. U HUP-u su na HZZO-ovu popisu pomagala pronašli 40-ak pomagala koja nikad nisu bila izdana. Stoga inzistiraju na tome da Zavod češće ažurira popis kako bi se izbjegle takve situacije. Predlažu zaštitne mehanizme opskrbe pomagalima s udjelom volumena na tržištu.

U HUP-u traže da uđu u povjerenstvo kako bi se pri određivanju popisa pomagala koje plaća država uvažila struka, jer nitko bolje ne poznaje tehničke specifikacije proizvoda. Izmjene Pravilnika HUP-u je još prije godinu i pol obećao Siniša Varga, kad je postao ministar zdravlja. U Pravilnik je trebalo uvrstiti odredbu kojom će se cijena pomagala utvrđivati na razini cijene istovrsnog pomagala iz Popisa pomagala, a odredba o deset posto rezanja cijene za svaki novi proizvod iz Pravilnika je trebala biti izbačena. Cilj navedne izmjene bilo je osigurati stabilnost tržišta do donošenja novih pravilnika o utvrđivanju cijena i uvrštenju na Popis pomagala, čije je prijedloge HUP također razradio i predao HZZO-u i Ministarstvu.

Bilo stoga što Vargina ekipa za to nije imala vremena ili volje, do željenih izmjena još nije došlo, te je početak 2016. godine za neke proizvode značio i rezanje cijene 10 posto, unatoč sve većim troškovima poslovanja. U Ministarstvu zdravlja pokušali smo doznati u kojoj je fazi izmjena Pravilnika i je li novi sastav na čelu s Dariom Nakićem uopće predvidio izmjene.  Iako neslužbeno doznajemo da je ministar upoznat s problemom, iz Ministarstva nam do zaključenja broja još nisu odgovorili na upit. U HZZO-u ne žele komentirati problem za koji je, kako kažu, zaduženo Ministarstvo.