Javni dug iznosio je u prosincu 2015. godine 289,7 milijardi kuna, ili 86,7% BDP-a, što je stagnacija na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini porastao 1,9%, ili 5,5 milijardi. "S obzirom na viši nominalni iznos BDP-a u 2015., porast udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj je razini znatno usporio", ističu analitičari RBA.

"Najveći doprinos godišnjem rastu javnog duga došao je od zaduživanja središnje države, čiji je dug koncem 2015. dosegnuo 284,6 milijardi, što je za 5,8 milijardi više u odnosu na 2014.", navode. "Trend smanjenja državnih jamstava obilježio je i kraj 2015., kada je njihov ukupni iznos smanjen za 757 mil. kn, što je pad na godišnjoj razini od 9,1posto.

Tako su koncem 2015. ukupna državna jamstva iznosila 7,6 mlrd. kuna", ističe se u analizi RBA. Navodi se i da je Vlada proračunom za 2016. najavila stabilizaciju duga opće države već u ovoj godini. "Visina javnog duga, skroman oporavak te visoki troškovi servisiranja duga upozoravaju na visoku osjetljivost održivosti istog", upozoravaju analitičari RBA. Navode kako samo udio rashoda za kamate opterećuje državni proračun s više od 11 mlrd. kuna, što je 3,5 posto BDP-a.