Poput još nekih banaka ili pak Ekonomskog instituta, a suprotno očekivanjima Vlade, talijanska Intesa Sanpaolo ove godine za Hrvatsku predviđa nešto sporiji gospodarski rast nego lani. Inalitičari Intese, odnosno Privredne banke Zagreb kao njezine članice, ostali su pri prognozi realnog rasta BDP-a od jedan posto nakon što je lani stopa rasta bila 1,6 posto. Na takva očekivanja ponukalo ih je i nedavno sniženje procjena rasta za gospodarstvo eurozone, čije su članice i vodeći vanjskotrgovinski partneri Hrvatske.

Osim toga, pozivaju se i na "oskudne podatke", što je pak dijelom zasigurno posljedica duljeg formiranja vlade. Iako je ova godina počela s ohrabrujućim rastom industrijske proizvodnje (9,3%), analitičari Intese/PBZ-a upozoravaju kako istodobno preliminarni podaci za početak 2016.  upućuju na pad izvoza za 0,6 posto i rast uvoza za 2,9 posto na godišnjoj razini. Time se, dakako, na početku ove godine produbio i trgovinski deficit.

Kao i lani, očekuje se da će osobna potrošnja i ove godine poduprijeti rast. S jedne strane, realni raspoloživi dohodak podupire deflacija i poboljšano stanje na tržištu rada, no istodobno je tu i ograničavajuće djelovanje procesa razduživanja te izostanka lanjskih jednokratnih učinaka poreznog rasterećenja u sustavu poreza na dohodak. Produljeno razdoblje niskih cijena nafte, kao i još jedna rekordna turistička sezona neki su od pozitivnih faktora za rast, ističe se u bilješci Intese/PBZ-a.

Istodobno se, međutim, upozorava i da bi svaka smetnja u pogledu boljega korištenja sredstava iz fondova EU predstavljala prijetnju za gospodarski rast. Jer, Vlada upravo na to uvelike računa u planiranju rasta investicija. Konačno, poput većine drugih prognostičara, i u grupi Intesa ni ove godine ne vide rast kreditne aktivnosti. Krediti privatnom sektoru bi, prema njima, ove godine mogli pasti 3,8 posto. Kreditiranje korporativnog sektora i ove bi godine moglo biti u znaku čišćenja bilanci, dok je stanje kredita stanovništvu pod utjecajem konverzije CHF kredita.