govor o međusobnoj suradnji na izradi studije pod nazivom „Program reafirmacija uzgoja konja pasmine gidran u Republici Hrvatskoj“, potpisali su bjelovarski gradonačelnik, Antun Korušec, i dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prof.dr.sc. Zoran Grgić.

Uz njih, potpisivanju sporazuma nazočili su i zamjenica gradonačelnika Bjelovara, Jasna Višnjević, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Bjelovara, Sonja Novak, voditelj projekta, prof.dr.sc. Ante Ivanković, dr.sc. Jelena Ramljak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Iva Majhen – Vlašiček, rukovoditeljica Savjetodavne službe u Bjelovaru i stručna suradnica te službe, Darija Marković, Branko Kovačić, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača gidrana te Jozo Trogrlić, vođa uzgoja Hrvatske udruge uzgajivača gidrana, ujedno i zapovjednik Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari – Husari 1756.

Gradonačelnik Korušec pozdravio je prisutne i objasnio kako je sporazum „Program reafirmacija uzgoja konja pasmine gidran u Republici Hrvatskoj“, već peti koji Grad Bjelovar potpisuje s Agronomskim fakultetom iz Zagreba te da će za njega izdvojiti iz proračuna 32 tisuće i 500 kuna. Istaknuo je važnost projekta te potrebu očuvanja gidrana kojih je u Hrvatskoj tek 66 grla od čega je 49 u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najviše ih se uzgaja na području Bjelovara. Ukupan sustav poljoprivrede nije transparentan ni konkurentan bez suradnje sa znanstvenim institucijama i jedinicama lokalne samouprave, kaže gradonačelnik te dodaje da je to razlog zašto Grad ne štedi novac u proračunu kada je poljoprivreda u pitanju. Ističe i kako je krajnji cilj projekta, za koji su potpisali sporazum, da se konji pasmine gidran nađu na popisu tradicionalnih i uzgojno zaštićenih pasmina Hrvatske. To će, kaže, rezultirati potporama uzgajivačima gidrana kakve imaju njihovi kolege u zemljama članicama Europske unije.

Prof.dr.sc. Ante Ivanković, voditelj projekta, istaknuo je zadovoljstvo radi sporazuma s Gradom Bjelovarom te je istaknuo da je cilj projekta zaštiti pasminu gidran od izumiranja što je važno za Hrvatsku, ali i sam Bjelovar s obzirom da su ti konji jedna od prepoznatljivosti grada jer na njima jašu bjelovarski Husari. Dodao je kako će u sklopu projekta istražiti povijest tih konja, obići teren, razgovarati s uzgajivačima te na kraju dati prijedlog na koji bi se način gidran trebao reafirmirati. Projekt će trajati godinu dana, kaže, a plan je posjetiti i susjednu Mađarsku gdje postoje uzgajivači te pasmine konja te vidjeti njihova iskustva. Materijal koji bi trebali dobiti na kraju, kaže, zasigurno će biti vrijedan i za mjerodavno ministarstvo kao podloga za da se da na razmatranje Europskoj komisiji kako bi se zaštitili gidrani.

Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Zoran Grgić, pohvalio je suradnju s Gradom Bjelovarom te napomenuo da je on među prvih pet gradova u Hrvatskoj prema suradnji s Agronomskim fakultetom. Istaknuo je da je riječ o hvalevrijednom projektu koji je i dobra priča za kao referenca za natjecanja za fondove Europske unije.

Branko Kovačić, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača gidrana, zahvalio je Gradu Bjelovaru na prepoznavanju problematike vezane uz konje te je prisutne upoznao s radom udruge koja je osnovana 2009. godine.

Gradonačelnik Korušec gostima s Agronomskog fakulteta ispričao je o nastanku Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari – Husari 1756 za čije je potrebe 2009. i 2010.godine Grad Bjelovar izdvojio 200 tisuća kuna za nabavu konja pasmine gidran.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost