Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 01.-03. ožujka pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih trendova na hrvatskoj političkoj sceni, javlja HRT.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti u odnosu na lijevo-liberalnu koaliciju Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista). 

HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,4% glasova (u odnosu na 32,7%), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 30,9% (u veljači 32,3%). 

Most nezavisnih lista i dalje je na trećem mjestu s izborom od 8,9% (prije mjesec dana 9,1%, a početkom siječnja 11,7 odnosno 15,4% prije tri mjeseca što je bio i zenit izborne potpore ovoj listi). Tako se Mostu u tri postizborna mjesečna istraživanja istopila potpora za 6,6 postotnih bodova, dok su obje vodeće koalicije zabilježile rast potpore (Domoljubna koalicija za 2,0, odnosno Hrvatska raste za 0,6 postotnih bodova). 

Ovaj pad potpore Mostu imalo je učinka na potporu Živom zidu koji je četvrti s izborom od 4,4% (u odnos na 3,2% u veljači). Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,3% izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,8% i Orah s 1,6%. 

Četiri su liste zabilježile izbornu potporu manju od 1,5%: HDSSB (1,3%), Hrid i U ime obitelji (0,8%), koalicija Reformisti-Naprijed Hrvatska (0,7%) i koalicija HSP-HKS-OS (0,6%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,4%, uz 13,1% neodlučnih. 

Na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,3% (u veljači 30,0%), a SDP je drugi s 28,2% (u veljači 28,8%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 1,4 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno 6,9 u dva mjeseca (sadašnjih 8,6%, prema 10% u veljači, odnosno prosinačkih 15,6%). Živi je zid s 4% na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 3,1%), a slijede HNS s 2,3% i HSS s 1,8%. 

Šest je stranaka s izborom iznad 1%: Stranka Milana Bandića i HDSSB (obje po 1,4%), HSP AS i IDS (po 1,3%), Orah (1%) i Hrvatski laburisti (1,0%). Ispod jedan posto su Hrid, HSLS, HSU i NS Reformisti (po 0,6%). Ostale stranke bilježe izbor od 2,1%, dok je 13,8% neodlučnih. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 20,1% (prema 24,6% iz veljače). Premijer Tihomir Orešković zabilježio je značajan porast izbora za najpozitivnijeg hrvatskog političara i sa 16,5% se nalazi na drugom mjestu (prije mjesec izbor je bio 9,9%, a prije dva mjeseca 2,2%). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 8,0% (prema 10,3% iz veljače), dok je Josip Leko četvrti s izborom od 6,7% (u veljači 7,2%), a slijedi Tonino Picula s izborom od 5,1% (u veljači 4,2%). Izbor Ivana Sinčića je s 1,1% u veljači skočio na ovomjesečnih 4,6%, te je time na ovoj ljestvici potisnuo Božu Petrova na sedmu poziciju s izborom od 3,4% (prije mjesec dana 4,7%, u siječnju 6,7%, a u prosincu 10,8%). Među deset najpozitivnijih političara još su Boris Lalovac (3,0%), Tomislav Karamarko (2,5%) i Milan Bandić (2,1%). 

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,9%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,2%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,7%. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,1%), Ivo Sanader (1,3%), Nenad Stazić ( 1,0%), Milijan Brkić (0,8%), Vesna Pusić (0,8%) i Zlatan Hasanbegović (0,7%). 

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešća je ona koja se odnosi na izbjegličku krizu i zaoštravanje odnosa između europskih država (25,9%), dok su poteškoće oko izbora zamjenika i pomoćnika ministara izbor za temu mjeseca u 19% slučajeva. Nešto češći izbor su zabilježile sljedeće teme: sporovi oko smjene ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića (8,6%), rasprave o državnom proračunu za 2016. (6,1%), rasprave o prodaji državne imovine i o privatizaciji auto-cesta ( 5,4%), ukidanje zdravstvenog programa "72 sata" (5,0%), rasprave o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka (4,8%), rasprave o ukidanju Ministarstva branitelja i spajanju s obranom (4,7%). 

Jedina pozitivna tema (po svom implicitnom sadržaju) je ona s objavom rezultata o rastu BDP-a u 2015. koja je s izborom od 2,9% tek na devetom mjestu, malo više od rasprave o potrebi provođenja lustracije (s izborom od 2%). Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 2%. 

Smjer kretanja zemlje podupire 20,6% građanki/građana (u odnosu 24,1% iz veljače, odnosno 29,4% iz siječnja), dok ih 64,8% misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 58,6% iz veljače, odnosno 49,4 iz siječnja). Ne zna njih 14,6% (u veljači 17,3, u siječnju 21,4%). Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine trenutnu parlamentarnu većinu. 

Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra 59,3% birača HDZ-a (u veljači je to bilo 67,9%), pola birača Stranke Milana Bandića, dok je nešto rjeđe zabilježen među glasačima HSP AS (45,5%) i Mosta (39,5%). Među glasačima koalicijskih partnera najmanje su optimistični glasači HSS-a (svega 14,3%), dok među glasačima HSLS-a nije zabilježena udio pozitivnog smjera (0%). Isti je rezultat zabilježen i među glasačima tri oporbene stranke (Hrvatski laburisti, NS Reformisti i Orah). Među glasačima ostalih stranaka opozicije zabilježena je prilično niska razina društvenog optimizma: SDP (6,3%), Živi zid (8,6%), IDS. Hrid i HNS (20%). Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (16,5% među neodlučnima i 4,6% među apstinentima). 

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila sličnu razinu potpore za svoj rad kakva je zabilježena prije mjesec dana. Ona početkom ožujka iznosi 52,4% (u odnosu na prošlomjesečnih 52,0%). Vladinu politiku ne podržava 30,1% građana (prema 30,4% iz veljače), uz 17,5% neodlučnih. I dok se u potpori politici i radu Vlade izražava dio očekivanja iz tzv. postizbornog medenog mjeseca, događaji u Vladi su utjecali na samu ocjenu njezinog rada. Tako je ocjena rada Vlade znatno brže izgubila taj psihološki učinak promjene vlasti. Tako je Vlada za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (što je manje od one zabilježene u veljači, kad je iznosila 2,41). 

Međutim, ona je nešto niža i od one kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju dobila ocjenu 2,52, ali je i znatno manja od ocjene koju je Vlada Zorana Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u ožujku 2012. godine je iznosila 2,94). 

Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,31 prema 3,47 iz veljače, dok najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,28.