Države koje su snažno ovisne o izvozu nafte pod sve su većim pritiskom urušavanja javnih financija. Zbog pada cijena nafte rejtinška agencija Standard & Poor's (S&P) u srijedu je srezala rejting nizu izvoznica nafte, na čelu sa Saudijskom Arabijom.  

Najvećem proizvođaču unutar Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) rejting je srezan za dva stupnja, sa A+ na A-, a u obrazloženju je S&P naveo kako srezana cijena nafte na trenutnih 33 dolara ima značajan utjecaj na gospodarstvo države. Škare rejtinške agencije nisu poštedjele ni rejting Omana koji se s BBB+ pao na BBB-, nakon što mu je rejting smanjen prije samo tri mjeseca. Bahrein je pao s BBB- na BB, zaronivši tako u rejting popularno zvan "smeće". Kazahstanski je rejting snižen na BBB-.

Najupečatljiviji pad
Činjenica da je S&P srezao rejting nizu zemalja-izvoznica nafte pokazuje predviđanja te agencije spram cijene nafte, kaže za Bloomberg Steve Hooker, fond-menadžer u fondu Newfleet Asset Management koji upravlja s 12,5 milijardi dolara imovine. Iako je saudijski pad rejtinga najupečatljiviji, od svih država čija se gospodarstva oslanjaju na izvoz nafte, Saudijska Arabija u ponajboljem je stanju. "Ne mislim da će smanjenje rejtinga imati značajan ekonomski utjecaj", ističe Jason Tuvey, analitičar u londonskom Capital Economicsu. "Saudijska vlada ima snažnu bilancu i brojne mogućnosti financiranja velikog proračunskog deficita. A- rejting i dalje je dobar investicijski rejting", ocjenjuje Tuvey.

Međutim, to se ne bi moglo reći, primjerice, za Kazahstan koji od izvoza nafte dobiva 76 posto ukupnih izvoznih prihoda. Radi se o najvećem proizvođaču nafte – nakon Rusije – među bivšim sovjetskim republikama, a kojem je pad nafte već lani počeo uzrokovati ozbiljne ekonomske probleme.  U kolovozu 2015. kazahstanska središnja banka morala je devalvirati valutu i prijeći na plivajući tečaj jer je obrana tečaja postala preskupa. Međutim, to je snažno ubrzalo inflaciju u ekonomiji koja već neko vrijeme stagnira. Te je probleme prepoznao i S&P objavivši negativna predviđanja za tu državu. Tamni oblaci nadvili su se i nad najveću afričku ekonomiju, Nigeriju.

Sve karte na naftu
Afrički ekonomski motor prošle je godine ostvario svega polovicu rasta iz 2014. kada je ekonomija ojačala preko šest posto. Za ovu godinu nije isključena mogućnost recesije, ocjenjuje američka banka Morgan Stanley. Nigerija dvije trećine svojih proračunskih prihoda ostvaruje od izvoza nafte, a javne financije su u takvom stanju da je vlada u četvrtak objavila kako nema novca za plaćanje javnih službenika, poput učitelja. Sve teža situacija je i u Venecueli gdje je predsjednik Nicolas Maduro objavio u srijedu da se podiže izdašno subvencionirana cijena goriva, prvi puta u dvadeset godina. "To je neophodna mjera, ja za nju preuzimam odgovornost", rekao je šef države u govoru.

Cijena supera 95 podići će se s 0,01 američkih dolara na 0,95 dolara za litru.    Prema navodima ekonomskih stručnjaka, zemlje koje tijekom prijašnjih godina nisu značajnije diverzificirale svoje ghospodarstvo oslanjajući se na naftne prihode sada trpe najveću cijenu pada cijene od 70 posto u posljednjih godinu i pol. Analitičari smatraju da su Rusija, Ekvador i Kazahstan države koje mogu očekivati najveće ekonomske probleme zbog gubitka naftnih prihoda.Slijede ih Azerbajdžan, Bahrein, Bolivija, Kanada, Kolumbija, Indonezija, Nigerija te Ujedinjeni Arapski Emirati. Te bi se državama trebala svjedočiti ograničenom utjecaju na ekonomiju.

Iransko pitanje

Diplomatski odgovor
Iran je oprezno pozdravio dogovor Saudijske Arabije, Rusije, Katara i Venecuele o zamrzavanju proizvodnje na siječanjskim razinama, ali se nije pridružio tom dogovoru. "Iran podupire sve mjere koje pomažu stabilizirati tržište i poboljšati cijenu sirove nafte", izjavio je iranski ministar za naftu Bijan Zanganeh nakon sastanka u Teheranu s predstavnicima Venecuele, Iraka i Katara. Prema mišljenju zapadnih naftnih analitičara, Zanganehov diplomatski odgovor otvara mogućnost nastavka pregovora. "Iran neće pristati na ništa dok ne dobije nešto zauzvrat", ističe izvor Financial Timesa. Podsjetimo, sporazum o zamrzavanju neće stupiti na snagu ako Iran ne pristane. Unatoč tome, cijena barela Brent nafte u četvrtak se kretala oko 35 dolara nakon što je skočila sedam posto.
 

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a