Događaju se dva suprotna procesa. Prvi proces uključuje činjenice poput pada cijene benzina koji je kućanstvima otvorio dodatni budžet, otprilike 50 do 100 kuna više za potrošnju.

Prošla vlada je također pozitivno utjecala ukidanjem jednog dijela poreza na dohodak, s time dodatno povećavši kućni budžet za još 50-ak kuna. Drugi proces je više psihološki. Naime, do građana dolaze podaci o rastu BDP-a, obećavajućim rezultatima turističke sezone i to im daje nadu i pozitivnost. Dakako, ako uzmemo u obzir osam godina suzdržavanja, ljudi su si napokon dali malo oduška. 

Kako tumačite rekordnost potrošnje u prosincu, s obzirom na to da je prošlo gotovo devet godina od zadnjeg takvog rezultata?
Ono što se događa je to da nas EU preplavljuje novcem, potiče izvoz i samim time stvara optimizam. Iako su ovoliko niske cijene nafte i bakra loši pokazatelji za ekonomiju, Europska unija se očajnički trudi potaknuti nas na potrošnju, a nama taj višak novaca jako puno pomaže. No, za trgovce ovo nije povoljna situacija. Događa se deflacija, što znači veća cijena proizvodnje, a mala cijena prodaje, te se samim time snižava i marža. U tome se najviše razlikuje potrošnja u 2015. od one u 2007. godini.

Očekujete li nastavak ovog trenda potrošnje u tekućoj godini?
Da, očekujem. Europa trenutno pliva u novcu, te će se ovaj trend zasigurno nastaviti. Situacija s terorizmom na istoku, povoljna je i za naš turizam. Mi smo sigurna zemlja i optimističan sam oko nadolazeće turističke sezone. Također, mislim da će ova vlada također ukinuti dio davanja što će nam donijeti još 50 do 100 kuna po kućanstvu.