Uzrečica kako od viška glava ne boli ne može se primijeniti na završno izvješće o radu Vlade Zorana Milanovića.

Premda izuzetno opširno, na čak 2259 stranica, čak tisuću više od onog kad je Jadranka Kosor odlazila iz Banskih dvora, izvješće daje pregled rada Vlade, no bez ključnih informacija o financijskim aktivnostima te fiskalnim i gospodarskim posljedicama, kritizali su Anto Bajo i Marko Primorac iz Instituta za javne financije (IJF). "Izvješće, na žalost, nije pregledno i informativno i ne može poslužiti kao temelj za ocjenu rada Vlade", zaključuju. Podaci Ministarstva financija prilično su detaljni (kao i resori gospodarstva i zdravlja), no u dokumentu nema brojki o top temi javnog duga u zadnjem kvartalu 2015., kad su kreirane značajne (ne)izravne obveze.

Dvojac podsjeća na to da je samo na sjednici 10. prosinca u rekordnom roku od četiri minute(!) Vlada amenovala izdavanje 'božićne' obveznice i jamstava za kredit HAC-u te potpisala suglasnosti za zaduživanje Zagreba i Primoštena 'teške' oko 1,7 milijardi kuna. Podsjećaju i na to da je velik dio podataka otprije poznat, poput pripremljenih zakona ili ustrojstava ministarstava. Umjesto toga, dokument bi trebao sadržavati samo osnovne pokazatelje, sažetak i ključne fiskalne brojke, kako bi se moglo ocijeniti je li Milanovićeva Vlada ispunila ono što je najavila. Ističući nepreglednost i neujednačenost, Bajo i Primorac zaključuju da je izvješće i toliko tehnički loše izvedeno da se može svrstati u kategoriju slabog seminarskog rada.