Iako uoči svakih parlamentarnih izbora stranke mahom igraju i na kartu zahvata u poreznom sustavu, a protekli izbori u tom pogledu nisu bili iznimka, čini se da novoj Vladi to neće baš brzo doći na red. Izlistavajući glavna područja promjena mandatar Tihomir Orešković tek je načelno i kao smjer, bez rokova, naveo daljnje poreznog rasterećenja rada (dohodaka) te uvođenje poreza na nekretnine i pojednostavljivanja u sustavu plaćanja poreza.

Obećanja o smanjenju opće stope PDV-a u HDZ-u su već uoči izbora vezali uz "stvaranje pretpostavki" za njezino spuštanje u drugom dijelu mandata, odnosno do kraja mandata. To znači da je spuštanje PDV-a na ciljanih 23, a potom i na 20 posto ne samo na dugom štapu, nego i neizvjesno. Ostaje vidjeti hoće li već pri izradi prvoga proračuna nove Vlade biti vremena i mjesta i za neke manje zahvate koje su najavljivali iz Domoljubne koalicije, poput smanjenja PDV-a na dječju hranu na pet posto. Sve u svemu, glavna porezna novost 2016. mogao bi biti početak primjene ranije reguliranog oporezivanja kapitalne dobiti. Za razliku od Hrvatske, nova vlada u Poljskoj početak godine i mandata obilježila je inicijativom uvođenja poreza na imovinu financijskih institucija, s namjerom da se taj novac usmjeri u socijalne svrhe (za djecu). Međutim, u cjelini se prvi potezi tamošnje vlade na čelu sa strankom Pravo i pravda investitorima ne sviđaju.

Uz obrazloženje da "narušavaju neovisnost ključnih institucija", rejting agencija S&P je krajem prošlog tjedna snizila rejting Pojskoj (s A- na BBB+, i to uz negativne izglede). Tržišta su odreagirala dizanjem premije rizika, tj. padom cijena državnih obveznica. Cijena nedavnog 10-godišnjeg izdanja pala je u ponedjeljak na 95,50 posto, sa 99,61 tjedan dana prijem, odnosno sa  97,95 u petak.  Što se tiče glavnog poreznog prihoda, PDV-a, ni u ostatku Europske unije ove godine uglavnom nema masovnih ili većih promjena za kakvima su posezale vlade na vrhuncu financijske krize i posljedičnog pada gospodarske aktivnosti.

Značajniji iskorak u sferi PDV-a napravila je ove godine tek Rumunjska. Nakon lanjskog sniženja PDV-a na hranu i bezalkoholna pića s 24 na 9 posto, početkom ove godine rumunjska je vlada stopu PDV-a spustila s 24 na 20 posto. Ako to dopuste gospodarska kretanja, plan joj je da je dogodine spusti na 19 posto. U isto vrijeme Italija je odgodila svoj plan povećanja PDV-a za 2017., a Poljska je do daljnjega odustala od njegova smanjenja. V

iše je država ove godine zato interveniralo u međustope PDV-a. Austrija je npr. uvela međustopu od 13% koja će s krajem travnja u primjenu za usluge hotelskog smještaja. Belgija je s ciljem smanjenja oporezivanja rada podigla nižu stopu PDV-a na javnu opskrbu strujom, a sa smanjenjem poreza na dohodak početkom godine startala je i Mađarska. Slovačka se usmjerila na rezanje snižene stope na hranu. U EU je najviše sporenja oko stopa PDV-a na tiskane nasuprot e-knjigama. Europski sud pravde drži da bi se e-knjige trebale oporezivati standardnom stopom PDV-a, a najglasnije su u suprotnim stajalištima Francuska, Italija i Poljska.