Analitičari očekuju da će dolar ojačati i u 2016. godini čime bi produžio seriju na četvrtu uzastopnu godinu, pa se sve glasnije priča o “Obaminu efektu”. Prema medijanu očekivanja analitičara u anketi Bloomberga, američka bi valuta ove godine mogla ojačati prema sedam od 10 najvažnijih svjetskih valuta. Iznimke su jedino kanadski dolar, britanska funta i norveška kruna.

Najsnažnije jačanje dolara trebalo bi se ostvariti prema australskom i novozelandskom dolaru te švicarskom franku. Dolar je prošle godine prema košarici valuta ojačao devet posto, pa uspon te valute traje već treću uzastopnu godinu. Štoviše, jačanje tijekom drugog mandata predsjednika Baracka Obame polako ulazi u kategoriju najdužih i najznačajnijih jačanja dolara od napuštanja zlatnog standarda i raspada Bretton-Woodskog sustava 1971. godine.

Do sada najduže, petogodišnje serije dolar je ostvario dva puta. Prvi puta između 1979. i 1984. nakon što je dužnost u Bijeloj kući 1981. preuzeo Ronald Reagan. Drugo razdoblje bilo je tijekom mandata predsjednika Billa Clintona, od 1996. do 2001. godine. “Trend jačanja dolara traje godinama”, kaže za Bloomberg Greg Anderson, šef valutnih strategija u njujorškoj podružnici Bank of Montreal.

“Obamin efekt” jačanja dolara započeo je 2013. kada je središnja banka Fed počela s polaganim napuštanjem ultraekspanzivne monetarne politike. Višegodišnje najave o početku podizanja kamatnih stopa što se napokon dogodilo prošlog mjeseca rezultirale su usponom tečaja dolara. Daljnje zaoštravanje monetarne politike Feda vrlo je izvjesno s obzirom na makroekonomske podatke koji potvrđuju da je američko gospodarstvo u sve boljem stanju. “Fed bi u ožujku mogao donijeti odluku o drugom povećanju kamata, što nije još sasvim uračunato u tečajeve, pa bi dolar mogao dobiti svježi poticaj za rast”, kaže Richard Franulovich, valutni strateg u banci Westpac.