Rastuća potražnja u Europi, pad cijena nafte te globalno obilje likvidnosti i prateće veoma niske kamatne stope učinili su godinu na izmaku dobrom za srednju i istočnu Europu (SIE), a okruženje bi i dogodine moglo ostati povoljno, ocjenjuju analitičari UniCreditova Odjela za ekonomska istraživanja.

Poput brojnih drugih institucija koje su svoje ekonomske prognoze za 2016. već iznijele, Hrvatskoj pritom ponovno predviđaju najslabiji tempo rasta među članicama EU iz Srednje i istočne Europe (SIE). Dok u tzv. novim članicama Unije iz te regije unatoč očekivanom usporavanju EU transfera u 2016. očekuju rast iznad tri posto, što premašuje njihov dugoročni potencijal, Hrvatsku vide na slabašnih 1,1 posto rasta. "Snažan rast eurozone pridonio je izlasku Hrvatske i Srbije iz recesije, no rast u obje ostaje ispodprosječan zbog strukturnih ograničenja tih ekonomija i potrebe rješavanja problema visokih fiskalnih deficita i dugova", kaže Lubomir Mitov, glavni ekonomist UniCredita.

U odnosu na analitičare drugih domaćih i stranih institucija, procjene Unicredita za Hrvatsku su u zlatnoj sredini; ostali se vrte između 0,5 i 1,8 posto rasta. Doduše, ovih dana Nenad Bakić, financijaš i analitičar iz skupine slobodnih strijelaca, institucionalnim analitičarima "predskazuje" da su "opet u krivu" (poziva se na rast u trećem kvartalu), jer da će BDP dogodine rasti preko dva posto – ako ne bude globalnih šokova (što, kaže, u svoje prognoze nisu uključili ni profesionalni analitičari), a "u suprotnom stvari neće biti usporedive". Stvari ni s prognozama općenito nisu baš posve usporedive, pa se čini pogrešnim, a ne samo preuranjenim, već govoriti o tome tko je u krivu.

Kako bilo, UniCredit Hrvatskoj 2016. ne predviđa veći rast, a unatoč povoljnoj prognozi za cijelu regiju SIE i dalje su, kažu, prisutni brojni rizici, od podbačaja ekonomskog rasta u Europi do jačanja geopolitičkih napetosti i jačeg zatezanja monetarne politike američke središnje banke. Potonje je rizik prvenstveno za Tursku, Hrvatsku i Srbiju, smatra Mitov. S obzirom na nešto sporiji rast u regiji i kamatne stope koje su već blizu rekordnih minimuma, politike koje podupiru rast dogodine će imati ograničen doseg, a 2017. još ograničeniji. Vlade će, kaže, morati donijeti teške odluke o prioritetima u potrošnji ili o optimizaciji prihoda kako bi zadržale deficit pod kontrolom.