Ruska Vnešekonombank (VEB), godinama poznata po financiranju projekata koji su po volji predsjedniku Vladimiru Putinu, našla se na rubu propasti, a u sanacija bi mogla prouzorčiti ozbiljan problem u ruskom proračunu.

Prema navodima Bloomberga, VEB je od svog ponovnog osnutka prije osam godina smatran za financijskog porednika koji je prije uvođenja sankcija prikupljao milijarde dolara na zapadnim tržištima, a potom ih plasirao u projekte koje je podržavao Kremlj. U te se projekte ubrajaju objekti građeni za prošlogodišnje zimske Olimpijske igre u Sočiju, ali i akvizicije čeličana u istočnoj Ukrajini koje su jeftino kupovali ruski oligarsi.

Međutim, uvođenjem sankcija prošle godine, VEB je prestao kreditirati jer mu je onemogućen pristup međunarodnim tržištima kapitala. Probleme je naglasila i prepolovljena cijena nafte čime su mnogi postojeći projekti postali neprofitabilni. Prema procjenama ruskog ministarstva financija, gubici banke mogli bi dosegnuti 1,2 bilijuna rubalja, odnosno oko 18 milijardi dolara. Za usporedbu, to je gotovo polovica ruskog proračunskog manjka za sljedeću godinu. "To je bila institucija za očuvanje propalih biznisa. Preuzimanjem tog rizika na kraju je i sama propala", kaže za Bloomberg Andrej Movčan, ekonomist u moskovskom Carnegie centru. Međutim, vlada ne namjerava ostaviti banku na cjedilu.

"Vlada ne može prepustiti banku da se suočava s problemima uzrokovanih ekonomskom i financijskom situacijom u zemlji zbog različitih vrsta pritisaka sankcija", izjavio je premijer Dmitrij Medvjedev tijekom prošloga tjedna tijekom sastanka s Upravom banke. Inače, banka vuče svoje korijene još iz sovjetskog doba kada ju je osnovao Vladimir Ilič Lenjin kao banku za financiranje izvoza. Vladimir Putin obnovio je njezin rad 2007., a godinu kasnije postao je i predsjednik Nadzornog odbora. U kapital banke država je uložila preko sedam milijardi dolara.