Poplava stečajeva praćena sušom predstečajeva presjek je najnovijeg stanja i očekivana posljedica novog Stečajnog zakona donesenog u cilju čišćenja tržišta od dugotrajno blokiranih subjekata. Od 1. rujna od kada je na snazi novi zakon, koji je inače nadležnost za predstečajeve prenio s Fine na trgovačko sudstvo pritom propisavši stroge kriterije, čini se, samo su dvije tvrtke uspjele otvoriti postupak predstečajne nagodbe: to su Virtus Grupa na Trgovačkom sudu u Zagrebu i Badis na Trgovačkom sudu u Zadru. Pokazuju to podaci e-oglasne ploče, a postoji još jedan prijedlog za koji slijedi odluka Trgovačkog suda u Splitu.

No, pod utjecajem novih pravila značajno je porastao broj stečajnih prijedloga, pa je prema podacima Visokog trgovačkog suda u prva tri mjeseca primjene novog zakona, odnosno do 30. studenog, trgovačkim sudovima Fina podnijela 12.282 prijedloga za pokretanje skraćenog stečajnog postupka, a tu su još i 1653 prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. U usporedbi s istim razdobljem 2014., kada je prema riječima glasnogovornika VTS-a suca Igora Periše, podneseno 305 prijedloga za pokretanje skraćenog stečaja i 458 za otvaranje stečajnog postupka, znači, novi je zakonski režim rezultirao sa 40 puta više prijedloga za pokretanje skraćenog stečaja i tri puta više prijedloga za otvaranje klasičnog stečaja.

Stečajni razlozi

Zakonska zapreka restrukturiranju dugotrajno blokiranih tvrtki u predstečaju razlog je što se novi predstečajevi mogu nabrojati na prste, a i ubuduće bit će ih malo, što je zapravo realno stanje, smatra Vlado Brkanić. Prema novim pravilima, ističe on, predstečajni postupak isključivo je namijenjen tvrtkama u ranoj fazi poteškoća, pa samo takvi mogu reagirati s predstečajnim prijedlogom sudu, i to prije nastanka stečajnih razloga, a to je najkasnije u roku od 81 dana neprekidne blokade. Riječ je o razdoblju od 60 dana kontinuirane blokade, nakon čega Uprava ima “rok od tri tjedna da otkloni nelikvidnost ili da otvori stečaj”.

“Dugotrajno blokirane tvrtke više ne mogu računati da će u tom postupku provesti restrukturiranje na teret isključivo vjerovnika i državnog proračuna. To je dosad bila masovna pojava koja je mnogim vjerovnicima pokvarila bilance zbog otpisa”, kaže Brkanić.

Odgođene obveze

No, novi problemi i pritisak na daljnji rast stečajeva čini se sve je realnija prijetnja zbog poteškoća u servisiranju obveza mnogih subjekata koji su sklopili predstečajnu nagodbu. Od nekoliko tisuća takvih dužnika prema Brkanićevoj procjeni čak će ih 70 posto završiti u stečaju, a razlog je što u te tvrtke, kako tvrdi, nije došao novi svježi novac.

“On će doći tek u onim slučajevima ako vjerovnici prepoznaju poslovnu sposobnost tvrtke da može u sljedećim razdobljima svojim poslovnim aktivnostima ostvariti uvjete za održivo poslovanje. To uvjerenje sam stekao iz dostupnih informacija iz prakse, a prema kojima se ne ispunjavaju planovi financijskog restrukturiranja, tj. ne plaćaju se odgođene obveze”, zaključuje on.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost