Unatoč vječnoj debati tipa 'kokoš ili jaje', jesu li krediti preduvjet za rast ili tek njegova pozitivna nuspojava, kristalno je jasno da će domaće tvrtke radije po kredit u inozemstvo gdje je novac jeftiniji nego kod kuće.  

Tvrtke su u prvoj polovici godine povećale ukupan dug za 800 milijuna eura pa je on krajem lipnja bio za 1,2 posto veći negoli godinu prije. Rast ukupnog duga korporativnog sektora najvećim dijelom odnosio se na inozemno zaduživanje, ističe se u HNB-ovoj publikaciji 'Polugodišnja informacija' koja se odnosi na prvu polovicu godine na izmaku. Posljedica je to povoljnih uvjeta financiranja radi izdašne monetarne politike Europske središnje banke i obilja novca u Europi koji su spustili prinose i cijenu novca.  

S druge strane, plasmani lokalnih banaka tvrtkama nastavili su negativnim trendom: isključi li se utjecaj tečaja na nivou godine pali su za 3,6 posto. U središnjoj banci primjećuju da su se kreditiranje poduzeća nastavilo smanjivati unatoč blagom padu nominalnih kamatnih stopa u odnosu na prethodnu godinu, što je posebno bilo izraženo kod kredita s dospijećima na kraći rok. Trend razduživanja nije se ograničio samo na privatni sektor već su dugove smanjivale i javne tvrtke, s time da su "privatna poduzeća pad domaćeg duga i više nego nadomjestile drugim izvorima financiranja, poglavito inozemnima".

Unatoč povoljnijim uvjetima financiranja u prvih šest mjeseci 2015., poglavito nižim kamatnim stopama i blažim kriterijima odobravanja zajmova koje su banke istaknule u anketi Hrvatske narodne banke o kreditnoj aktivnosti, i građani dosljedno nastavljaju smanjivati dugove prema kreditorima. Više-manje bez promjene, pad plasmana banaka građanima od 2,1 posto (ne računajući utjecaj tečaja) na razinama je onih iz prethodnih godina.