Zatvaranjem kreditne slavine u bankama domaće kompanije sve se više okreću tržišta kapitala kako bi došle do prijeko potrebnog novca za kapitalno osnaživanje i nove investicije.

Prema podacima portala iCapital, tijekom ove godine hrvatsko tržište kapitala svjedočilo je 12 transakcija dokapitalizacija, ali i prvoj inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) nakon dugih osam godina. Tako se ove godine najsnažnije reflektirao trend izlaska kompanija na tržište još od pretkrizne 2007. godine. Naime, te je godine zabilježen do sada najveći broj inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda, čak njih 17.

Trend razduživanja
Takav trend ne treba čuditi s obzirom na trend razduživanja poduzeća prema bankama. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, krediti poduzećima u listopadu dosegli su 89 milijardi kuna. Na godišnjoj razini bili su niži 3,3 milijarde kuna ili 3,6 posto manje.

Međutim, trend razduživanja poduzeća traje još od 2012. godine, što potvrđuje i broj dokapitalizacija na tržištu kapitala. U 2012. bilo ih je tri, a u 2013. već devet. Godinu kasnije broj se zaustavio na njih sedam. Ipak, među naznačajnijih pet ovogodišnjih dokapitalizacija i IPO-a u kojima je prikupljeno 1,8 milijardi kuna kapitala prevladavaju državne kompanije. Tako je Hrvatska poštanska banka prikupila 550 milijuna kuna što je najviši iznos još od 2012. kada je Ledo od investitora prikupio 750 milijuna kuna. Podravka je ove godine prikupila 510 milijuna kuna, a Luka Rijeka 396 milijuna kuna.

Oporavak burze
Naravno, ne smije se zaboraviti prvi IPO nakon 2007. kada je Tankerska Next Generation (TNG) početkom godine prikupila 208 milijuna kuna, a u lipnju u SPO-u i dodatnih 104 milijuna kuna. Povećanje broja transakcija na primarnom tržištu znak je postupnog oporavka hrvatskog tržišta kapitala i to u njegovoj glavnoj funkciji – prikupljanju novog kapitala za razvoj tvrtki, ocjenjuje Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste banci.

"S jedne strane, upravo rastući broj uspješnih transakcija govori da na domaćem tržištu postoji potražnja za novim investicijskim prilikama te dostatna sredstva za financiranje kvalitetnih razvojnih projekata. S druge strane, o različitim okolnostima u samim tvrtkama ovisi hoće li iskoristiti mogućnost prikupljanja svježeg vlasničkog kapitala na tržištu", smatra Augustinović. Prema njegovu mišljenju, takav potez bi domaćim kompanijama svakako omogućio diverzifikaciju izvora financiranja i uravnoteženje bilance, ali i zahtijevao između ostaloga još viši stupanj transparentnosti poslovanja.

Tezu o znacima oporavka podržavaju i analitičari iCapitala u svojoj analizi. Tu posebnu naglašavaju podatak o IPO-u TNG-a u kojem su sudjelovali institucionalni i privatni ulagači, ali i lanjski izlazak na tržište Granolia koji je prikupio 94 milijuna kuna isključivo od institucionalnih ulagača. Kako se zaključuje u analizi, nastavak ovakvog trenda vrlo je vjerojatan, ali sa sve značajnijim igračima. Izlazak na burzu u sljedećih godinu i pol najavio je Agrokor, a ne treba zanemariti ni najave nekoliko državnih kompanija, poput Hrvatske elektroprivrede. 
 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’