Stižu gorki dani za industriju šećera u Srbiji, ocjenjuju lokalni mediji, a ključni argument su u godinu dana gotovo prepolovljeni hektari radi niske otkupne cijene, sa 70 na 42 tisuće što je urušilo i proizvodnju šećera sa 546 na 300 tisuća tona.

U susjedstvu strahuju kako će ih preplaviti jeftiniji šećer iz uvoza, posebice nakon 2017. zbog ukidanje proizvodnih kvota u EU. Bruxelles je svojedobno pod pritiskom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) proizvodnju članica ograničio na 13,3 milijuna tona, a kapaciteti europskih šećerana su 20 milijuna tona. Kakva je budućnost šećerana u RH, donosi li ovogodišnja kampanja prerade šećerne repe gorčinu kao i u Srbiji te strahuju li od ukidanja proizvodnih kvota i rasta proizvodnje kod moćnih proizvođača, posebice Francuza i Nijemaca koji zajedno godišnje proizvedu više od sedam milijuna tona šećera? Europska komisija je za tri šećerane u RH odrezala godišnju proizvodnu kvotu od 193 tisuće tona šećera iz šećerne repe.

Članstvo u EU, unatoč premaloj kvoti, plus je za domaće šećerane zbog visoke uvozne zaštitne carine i manjka šećera na tržištima u okruženju. Italija proizvede oko 400 tisuća tona, a konzumira više od 1,5 milijun, Mađarska potroši oko 300 tisuća tona, a proizvede tek polovicu te količine. Predsjednik Uprave Vira Željko Zadro s optimizmom gleda na budućnost industrije šećera. Ovogodišnji urod nešto je slabiji od prosječnog, no usprkos tome, iznosi, grupa Viro (Sladorana i Viro) ispunit će proizvodne kvote, uz očekivani višak šećera proizveden u tvornici Viro u količini od 2300 tona. Ukidanjem proizvodnih kvota, podsjeća Zadro, ukidaju se i izvozne kvote, te će se tržište šećera snažnije liberalizirati što će pridonijeti jačanju pozicije i hrvatskih šećerana.  

Razlog optimizmu je zaštitna carina od 400 eura po toni za zajedničko tržište Unije, dok se istodobno europskim šećeranama, time i hrvatskim, otvara svjetsko tržište na koje je izvoz sada ograničen na svega 1,25 milijuna tona. Šećerane iz Viro grupe sada glavninu proizvodnje izvoze u EU, ukidanjem kvota otvara se mogućnost povećanja i proizvodnje i izvoza šećera i u zemlje regije, poput Bosne i Hercegovine, Makedonije i Albanije. "Nakon 2017. očekujemo i da će se izvoz iz Europe na svjetsko tržište vratiti na količine od prije 2006. kada su europske šećerane izvozile oko četiri milijuna tona šećera. Ne vjerujemo da će se proizvodnja značajnije povećati jer je u razdoblju od 2006. do 2009. zatvoreno više od 100 šećerana širom EU," ističe Zadro.

S obzirom da cijene šećera u EU iznose oko 500 eura za tonu, što je značajno povećanje u usporedbi s lanjskih 380 eura, Zadro očekuje i daljnji rast cijene zbog manjka šećera na europskom i svjetskom tržištu. Kao dodatni poticaj proizvodnji šećera u Hrvatskoj, podsjeća, ključno je istaknuti da hrvatski proizvođači šećerne repe imaju dodatni poticaj od 300 eura/ha, odnosno oko 5 eura/t do 2020. što pokriva razliku u konkurentnosti u odnosu na francuske i njemačke proizvođače. Uz ostale osnovne poticaje proizvođači šećerne repe godišnje po hektaru ukupno dobiju oko 650 eura.