Zbog prevelike globalne ponude, od sredine 2014. godine, cijena nafte je više nego prepolovljena. U pozadini tog trenda je povećanje proizvodnje u SAD iz škriljaca, spornom fracking-tehnikom. Pored toga, potražnja opada kao posljedica ekonomske slabosti najvećih potrošača poput Kine i drugih zemalja s ubrzanim gospodarskim rastom. No nakon najnovijeg pada cijena, na tržište nafte donekle se vratio mir. U ponedjeljak (7.12.) cijena je iznosila 40,60 dolara po barelu, najniža u posljednjih sedam godina, da bi se u međuvremenu ipak vratila na 40,94 dolara po barelu.

Do toga je došlo zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) donijete u petak (4.12.) da zadrži svoju politiku visoke proizvodnje. OPEC je time signalizirao da je očigledno napustio svoju dugoročnu strategiju da u krizi ograniči proizvodnju, ocjenjuje Sanjiv Shah, glavni strateg u londonskoj savjetničkoj kompaniji „Sun Global Investments“.

Svjetska banka za sljedeću godinu predviđa malu svjetlu točku za zemlje koje proizvode naftu – ona predviđa prosječnu cijenu od 51 dolara po barelu za 2016. To bi značilo dolar manje od očekivane prosječne cijene za 2015, piše DW.

Eugen Weinberg, specijalist za sirovine njemačke Commerzbank, smatra međutim da će, poslije odluke OPEC-a, cijene nafte ostati znatno duže na dnu nego što se mislilo: „To će pogoditi ne samo zemlje OPEC-a, nego i Rusiju, Meksiko i Norvešku.“ Međunarodni monetarni fond smatra da će probleme imati i zemlje kao što su Venezuela, Irak i Nigerija.

Očekuje se da će ponuda nafte ostati obilna, upozorava Svjetska banka. Razlog za to je što se na tržište vraća još jedan veliki proizvođač – Iran. Nakon što je Teheran postigao kompromis sa Zapadom u vezi s nuklearnim programom, on može ponovo, energično pokrenuti proizvodnju nafte. „Nakon okončanja sankcija, naše je pravo da se odmah vratimo na proizvodnu razinu koju smo imali, odnosno na naš nekadašnju prosječnu proizvodnju“, najavio je početkom rujna iranski ministar za naftu Bijan Namdar Zanganeh.

Pored toga, cijene nafte bi sljedeće godine mogle pasti i zbog slabljenja globalne ekonomije, što prigušuje potražnju za energijom. Prema MMF-u, dramatičan pad cijena te sirovine predstavlja jedan od najvećih rizika po gospodarstvo. Na to upozorava i Međunarodna agencija za energetiku (IEA). „Niže cijene možda jesu dobra vijest za potrošače, ali postoji rizik da će izostati neophodne investicije u proizvodnju nafte“, upozorava IEA.

Stručnjaci čak predviđaju da će se cijena nafte naći pod još većim pritiskom. „Ponovo se spominje cijena od 20 dolara za barel“, piše u izvješću trusta mozgova „Energy Aspects“. U intervjuu za DW Spencer Welch, stručnjak za naftno tržište iz londonske tvrtke IHS, potvrđuje da bi cijena nafte mogla još dodatno pasti. „Ako cijena nafte padne na 20 dolara po barelu, ponuda bi se smanjila i tako bi se ponovo podigle cijene.“ Općenito, Welch smatra da je niska cijena nafte loša za industriju frackinga, ali istodobno i za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije.

„Niske cijene nafte i plina su u mnogim industrijskim zemljama – uključujući i Njemačku – djelovale čak kao stimulativni paket za privredu, zbog toga što niske cijene nisu proizvod niske potražnje, nego odluke OPEC-a. Ove godine, potražnja za naftom bi trebala porasti kao nikad dosad– to je vjerojatno posljedica nižih cijena nafte“, zaključuje Eugen Weinberg.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost