Potrošači u Europi za ove će blagdane najčešće poklanjati čokoladu, poklon bonove i knjige, iako bi sami ispod bora najviše voljeli vidjeti novac (50%) i putovanja (46%), pokazuje istraživanje koje je među 14.065 potrošača u 14 europskih zemalja proveo Deloitte. Knjige kao poklon prevladavaju u Francuskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj, Danskoj i Poljskoj, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu, Rusiji i Sloveniji prednjače čokolade. S druge strane, u Belgiji će prvi izbor biti poklon bonovi, a u Španjolskoj obuća i odjeća.

Potrošači su i dalje zabrinuti za gospodarska kretanja u budućnosti i vlastitu kupovnu moć, što će se najvjerojatnije odraziti na blagdansku potrošnju pa će se tako ove godine nastojati zadržati unutar budžeta predviđenog za kupovinu te kupovati jeftinije poklone u trgovinama s povoljnijim cijenama. „U Hrvatskoj je povećanje neto plaća uslijed izmjena Zakona o porezu na dohodak pozitivno utjecalo na osobnu potrošnju te se ove godine nakon dužeg vremena može očekivati rast potrošnje za blagdane.“, navodi Kruno Škrinjar, menadžer u Deloitteovom Odjelu konzaltinga te nastavlja „Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore (HGK) potrošnja za blagdane će se kretati oko 11,5 milijardi kn, a većina potrošnje bit će usmjerena prema tradicionalnim kategorijama kao što su dječje igračke, kozmetika, hrana, piće, potrošačka elektronika, knjige i božićne dekoracije.“

Čak 44% ispitanika navodi kako će ove godine izbjegavati impulzivnu kupovinu, a cijenu će kao kriterij prilikom odabira dara za obitelj i prijatelje uzeti u obzir trećina potrošača. Prosječno, na blagdane će potrošiti 513 eura, pri čemu će najveći udio imati pokloni (276 eura), zatim hrana (172 eura) te druženja (65 eura). Ukupno, Britanci planiraju potrošiti najviše ovih blagdana (884 eura), dok će najmanje potrošiti Rusi (217 eura).

Iako će poklone u najvećoj mjeri kupovati u trgovinama, on-line kupovina iz godine u godinu sve više dobiva na značaju. Potrošači se internetom služe kako bi dobili inspiraciju za poklone ili kako bi prikupili informacije o određenom predmetu, posebno kada se radi o high-tech proizvodima, igricama, zelenoj tehnologiji i filmovima. Slično, raste i uloga društvenih mreža u prikupljanju informacija i savjeta, ponajviše kada se radi o darovima vezanim uz glazbu, slobodno vrijeme i igrice.  S druge strane, potrošači su skloni tradicionalnom načinu kupovine u slučaju hrane, pića, igračaka i odjeće. Zahvaljujući reklamama koje se emitiraju uoči Božića, televizija je ostala važan izvor informacija o filmovima, igračkama i glazbi.

Porast korištenja pametnih telefona prati i porast privlačnosti ovakvog načina kupovine. Čak 41% ispitanika već je kupovalo putem pametnog telefona, a u budućnosti ih planira koristiti 47%. Ovaj oblik kupovine najmanje se koristio u Belgiji (25%), dok ga u budućnosti najviše planiraju koristiti stanovnici zemalja Južne i Istočne Europe – Portugalci (61%), Grci (57%), Poljaci (57%) i Rusi (57%).

Što se tiče tzv. offline trgovine, darovi će se ove godine najviše kupovati u specijaliziranim trgovinama (31%), zatim u hipermarketima i supermarketima (27%) te u robnim kućama (24%). Hranu i piće ispitanici namjeravaju nabaviti u hipermarketima i supermarketima (63%), zbog velike i raznovrsne ponude, dok će sportsku opremu (45%) i digitalne proizvode (45%) kupovati u specijaliziranim trgovinama.