Dok svijet strahuje zbog mogućih poteza Rusije uslijed turskog obaranja njenog zrakoplova Su-24 iznad Sirije, odmazda na ekonomskom polju već je započela.

Zamrzavanje ekonomskih veza zatražio je odmah nakon incidenta i ruski parlament, Duma. No, prvi znaci ekonomskog odgovora postali su vidljivi već dan kasnije. "Štetu će biti teško popraviti – izravna posljedica može biti odgađanje niza zajedničkih projekata i gubitak pozicija turskih kompanija na ruskom tržištu", izjavio je premijer Dmitrij Medvjedev. Slučajno ili ne, u srijedu je ruski regulator za sigurnost hrane Rosselkhoznadzor u mesu peradi koje plasiraju dvije turske kompanije pronašao bakteriju listeriju te zabranio uvoz.

Za sada 16 turskih kompanija ima pravo izvoza mesa peradi u Rusiju, a njih šest ima privremenu zabranu, prenosi agencija TASS. Turska je do sada bila izuzeta iz ruske zabrane uvoza hrane iz zapadnih država što je bio odgovor Kremlja na sankcije uvedene lani. Prema lanjskim podacima, četiri posto turskog izvoza – uglavnom hrane i tekstila – koji je otišao u Rusiju vrijedio je šest milijardi dolara. No, imajući u vidu širinu rusko-turskih ekonomskih odnosa, angažiranje lovaca u obaranju Suhoja pod izlikom zaštite zračnog prostora moglo bi se pokazati kao gorka pogreška Ankare.

Turizam – velika žrtva 
Najvećom žrtvom mogao bi postati turski turizam. Naime, Rusi su drugi najbrojniji gosti u turskim ljetovalištima, odmah nakon Nijemaca. Lani se za odmor u Turskoj odlučilo 3,3 milijuna turista, a zemlju je ukupno posjetilo 4,4 milijuna ruskih državljana jer dvije zemlje nemaju vizni režim. Pomalo ironično, interes ruskih gostiju za Tursku posebno se povećao nakon nedavnog rušenja ruskog putničkog zrakoplova u Egiptu. No, nakon ovotjednog incidenta ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov savjetovao je sunarodnjacima da ne putuju u Tursku dodavši kako teroristička prijetnja u toj državi nije ništa manja nego u Egiptu, prenosi Reuters. Preporuku ministra poslušala je većina tamošnjih turističkih agencija te otkazala prodaju turističkih aranžmana.

Međutim, izvjestan pad u turizmu mogao bi povući za sobom i mnoštvo ostalih grana, poput građevinskog sektora ili prehrambene industrije. Dokaz takvim tvrdnjama je i pad burzovnog indeksa Istanbulske burze za četiri posto u utorak, a klizanje, iako puno blaže, nastavljeno je i u srijedu. No, energetika i sirovine mogle bi omekšati ruski bijes prema Ankari. Turska je poslije Njemačke drugi najveći kupac ruskog plina. Od 50 milijardi kubičnih metara, kolike su godišnje potrebe, iz Rusije dolazi gotovo 30 milijardi kubika ili 17 posto Gazpromove isporuke izvan područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Samo lani plinski je div od izvoza u Tursku zaradio 10 milijardi dolara.

Turci traže druge dobavljače
Zamjenik ministra energetike Anatolij Janovskij izjavio je kako će se isporuke plina za Tursku nastaviti u skladu s ugovorima. Inozemni analitičari smatraju kako ni Turskoj nije u interesu prekid plinskih veza s Rusijom. No, dugoročno gledano, izvjesno je da će potražiti alternativne dobavljače, kaže za Bloomberg John Roberts, analitičar škotskog Methinksa. "Dva očita izbora su američki ukapljeni prirodni plin te Iran", dodaje Roberts. Uz plin, Rusija je četvrti najveći turski dobavljač nafte, a uz Egipat, ta država na dva kontinenta kupuje najviše ruskog žita.