Aleksandar Vučić, premijer Srbije, najavio da će u sljedećem razdoblju biti otvorene dvije nove tvornice vojne industrije, od kojih će jedna biti u Užicama, kao i da će biti prošireni kapaciteti Tvornice složenih borbenih ssustava u Velikoj Plani. Prema njegovim riječima, 2016. godine krenut će i serijska proizvodnja borbenog oklopnog vozila Lazar 2 i još neki projekti. Dio je to plana Vučićeve vlade da Srbija do 2020. godine postane jedan od najvećih europskih proizvođača u sektoru vojne ili namjenske industrije.

Zastava oružju 4 mil. eura
Međutim, stanje sa srpskom vojnom industrijom daleko je od velikih želja. Naime, početkom ove godine država je najavila ulaganje od 70 milijuna eura u vojnu industriju i oko 1000 novih radnih mjesta, a od kompanija koje proizvode za vojsku zatraženi su projekti. "Početkom godine imali smo sastanak na kojem smo se dogovorili da tvornice namjenske industrije pripreme razvojne programe, s ciljem da sagledamo njene mogućnosti do 2020. godine. Država je iz privatizacijskih prihoda željela uložiti u tu industriju.

Međutim, dobili smo projekte koji nisu nimalo zadovoljili želju države da do 2020. godine budemo među najvećim namjenskim industrijama Europe. Kompanije su, na primjer, tražile sredstva za pokrivanje krova i druge infrastrukturne radove. Osmislili smo nove projekte i prošlog tjedna je prvih 10 milijuna iz Srpske banke, koja je konačno dobila dozvolu za rad i ponovo postala vojni servis, otišlo Milanu Blagojeviću, Zastava oružju i Teleoptik žiroskopima, koji su jedini dali takve projekte da 2020. godine mogu biti značajan čimbenik namjenske industrije Srbije. Ostatak će se davati kad dobijemo projekte", rekao je srpski ministar obrane Bratislav Gašić, prenosi Politika.

Tako će Zastava oružje, od najavljenih šest, od države uskoro dobiti četiri milijuna eura, namijenjenih u potpunosti osuvremenjavanju proizvodnje i podizanju učinkovitosti u proizvodnom procesu. Direktor Zastave oružja Milojko Brzaković za Danas je rekao da će ta tvornica dva milijuna eura dobiti odmah, a druga dva kroz ivjesno vrijeme. "Taj novac ćemo uložiti u kupnju opreme za osuvremenjavanje tehnologije, odnosno za podizanje proizvodnje svih vrsta cijevi iz našeg proizvodnog programa na višu tehničko-tehnološku razinu. Istovremeno ćemo nabaviti i opremu za otklanjanje tzv. "uskih grla" u proizvodnji, što nam treba osigurati stabilnost proizvodnog procesa, a time i podizanje kvaliteta naših proizvoda", objašnjava Brzaković.

Seljenje pogona
Proizvodnju šire i drugi. U užičkom Prvom partizanu u rad su puštene dvije nove automatske linije za proizvodnju čahura, tako da će ta tvornica koja streljivo izvozi u 90 država povećati proizvodni kapacitet za 30 posto. Prvi partizan je 2012. ostvario ukupan promet od oko 3,5 milijardi dinara (više od 25 mil. eura), prošle godine 7,3 milijarde, a ovu godinu završit će s oko 8,3 milijardi dinara ukupnog obujma posla.

Ulaže u nove kapacitete, pa se očekuje da 2016. godine završi investicijski ciklus vrijedan 33,2 milijuna eura, što će omogućiti otvaranje još jednu tvornice da bi radnici iz podzemnog pogona u budućnosti mogli raditi u sigurnijim uvjetima.  Također, osim spomenutih 70 milijuna eura, proteklih dana novac od države dobilo je još nekoliko vojnih tvornica. Sloboda Čačak dobila je 18 milijuna dinara, a tvornica Milan Blagojević 485 milijuna dinara. 

Loši proizvodi

Egipat je odbio pištolje

Komentirajući zahtjeve da se pokrene postupak protiv onih koji su upropastili posao Zastava oružja s Egiptom, koji je raskinuo ugovor o uvozu 50.000 pištolja iz Crvene zastave, direktor te tvornice Milojko Brzaković kaže da je bila riječ o "određenim propustima", te da će kragujevačka tvornica 12.000 pištolja (CZ 999), namijenjenih Egipćanima, uskoro prodati drugom inozemnom kupcu. Egipat je, piše Danas, nepouzdan kupac, gde se međunarodni natječaji često raspisuju formalno, tj. nakon što Beretta ili Glock dogovore posao, nakon čega se ostalim ponuđačima traže pogreške.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?