U razdoblju od 2011. do 2014. FIFA je svakom od 209 nacionalnih nogometnih saveza dodijelila po minimalno 2,05 milijuna dolara za razvoj nogometa, a još 102 milijuna dolara dobila je svaka od šest nacionalnih konfederacija, navodi se u rezultatima istraživanja o transparentnosti koje je objavio Transparency International.

Samo 14 od 209 nacionalnih saveza diljem svijeta javno je objavilo minimalne informacije o aktivnostima i rashodima, a posrijedi su deset zemalja zapadne Europe Japan, Kanada i Novi Zeland. Istraživanje je otkrilo da čak 21 posto nacionalnih nogometnih saveza nema internetsku stranicu, njih 55 posto nema statut, 76 posto nema etički kodeks, 81 posto nema javno dostupne financijske izvještaje, a 85 posto ne objavljuje godišnje izvještaje o ostvarenim aktivnostima. Istraživanje je prenio nacionalni kontakt Transparencyja u Hrvatskoj (nedavno su izgubili status ogranka), a pritom se napominje da Hrvatski nogometni savez (HNS) ima statut i etički kodeks, ali nije prezentirao financijski izvještaj i godišnje izvješće o aktivnostima.  

"Transparency International Hrvatska (TIH) stoga apelira na vodstvo HNS-a da osigura javnu dostupnost podataka o tome kako se troše sredstva primljena od FIFA-e. Uz imena sponzora i donatora objavite informacije o iznosima koje tim kanalima prihodujete, ali i aktivnostima koje zauzvrat provodite", zahtijeva TIH. Vrlo promptno reagirao je prozvani HNS. "Transparency International propustio je primijetiti da HNS zadovoljava i kriterije koje mu je ocijenio nezadovoljavajućima.

Financijski izvještaji dostupni su javno na Fini, odnosno Registru neprofitnih organizacija svakome tko se potrudi pogledati. Sredstva iz razvojnih fondova FIFA-e i UEFA-e moraju se trošiti isključivo namjenski, odnosno po proceduri koja obuhvaća detaljan opis projekta, pripadajuću dokumentaciju, postupak odobrenja, provedbu i izvještavanje o projektu.  Korištenje sredstava revidirano je od neovisnih revizora. Samo na internetskoj stranici HNS-a objavljena su 3204 dokumenta, među kojima se može pronaći i štošta o onome što Transparency International traži i priželjkuje.

 Po tko zna koji puta, HNS podsjeća na to da ne troši novac poreznih obveznika, kako implicitno tvrdi direktor Transparency Internationala. Nadalje, komercijalni ugovori Saveza s partnerima sadrže odredbe o povjerljivosti podataka, kao što je to normalno, razumljivo i uobičajeno u poslovnom svijetu.  Transparency International Hrvatska trebao bi raditi transparentno, što u ovom slučaju znači provjeriti informacije prije nego što zauzme rezolutne stavove i daje stroge ocjene, a ne površno interpretirati izvještaj 'centrale' i potom donositi svoje zaključke", navode u HNS-u.