Ministarstvo poljoprivrede reagiralo je na članak "Jedina svrha je izračun pristojbi koje će naplatiti inspektori" objavljen u Poslovnom dnevniku 16. studenog 2015. godine. "U Poslovnom dnevniku objavljen je članak autorice Božice Babić koji je usprkos pravovremeno dostavljenim podacima prepun neistina i krivih informacijama. S ciljem istinitog i dobronamjernog informiranja javnosti, Vaših čitatelja, u nastavku dostavljamo pojašnjenja: Uvid u podatke (za koje se navodi da su službena tajna) imaju kao i do sada veterinarski inspektori i ovlašteni veterinari Kontrolnog tijela koji provode službene kontrole u tome objektu. Navedene službene osobe obvezne su čuvati tajnost tih podataka.

Dakle, i do sad su veterinarski inspektori imali pravo uvida u te podatke. Nadalje, vlasnici veterinarskih stanica nemaju veći profit, upravo suprotno suprotno, zbog smanjenog broja službenih kontrola koje će obavljati (a koje je preuzela veterinarska inspekcija Ministarstva) prihod im je smanjen, a onaj na temelju AM i PM pregleda ostao je isti, odnosno ovisan o broju zaklanih životinja. Upravo upisivanjem ulaznih količina i njihovog podrijetla dobili smo pravu sliku sljedivosti, odnosno podrijetla sirovine. Službene kontrole su obveza svake zemlje članice EU (u Hrvatskoj su te pristojbe u skladu s najniže propisanim pristojbama iz Uredbe 882.) pa to nisu nikakvi parafiskalni nameti, niti su to bili u prošloj aplikaciji. Ministarstvo poljoprivrede, nadležno je za provođenje službenih kontrola u području sigurnosti hrane, te u tu svrhu prikuplja pristojbe koje se, uz dodatna sredstva iz Državnog proračuna, koriste za pokrivanje troškova predmetnih kontrola.

Kako se ove kontrole provode u svrhu zaštite zdravlja ljudi, navedene pristojbe se ne mogu smatrati parafiskalnim nametima. Radi točnijeg informiranja treba reći da su pristojbe financijska sredstva koje Ministarstvo naplaćuje od subjekta za obavljene službene kontrole, a u 2014. godini je na osnovu njih uplaćeno 30,67 mil. kn. A naknade su sredstva koje Ministarstvo isplaćuje kontrolnim tijelima koja za obavljeni posao i u 2014. godini su iznosile 47 mil. kn, što znači da je iz Državnog proračuna osigurano dodatnih 17 mil. kn (sufinanciranje trihinele čl 7.st 4. Pravilnika o visini pristojbi i naknada za službene kontrole, neobračunavanje PDV-a na izlazne račune, pristojbe temeljem čl. 6 st.5. zakona o PDV-u) kako bi se sve službene kontrole mogle obavljati i kako bismo mogli biti sigurni da domaći potrošači konzumiraju sigurnu i zdravu hranu životinjskog podrijetla. Glede navoda o visini troškova, da će VETI 2 poslovnim subjektima prouzročiti godišnji trošak u visini 87 mil. kn, isti u potpunosti demantiramo. Uprava za veterinarstvo putem aplikacije VETI 2 će za pristojbe za službene kontrole uprihodit na godišnjoj razini oko 31 mil. kn, i to je strogo namjenski prihod.

Iz ukupno prikupljenih pristojbi odnosno prihoda podmiruju se isključivo naknade kontrolnim tijelima (veterinarskim organizacijama) koje na temelju dodijeljenih javnih ovlasti obavljaju službene kontrole u objektima u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, hrane za životinje i nusproizvodima. U 2014. godini podmirene su obveze spram kontrolnih tijela u visini 47,5 mil. kn., a razlika između prihoda (31 mil. kn) i rashoda (47,5 mil. kn) leži u činjenici da Državni proračun sufinancira subjekte u poslovanju s hranom za trošak trihinele u iznosu od 8 kn po komadu, i u činjenici da Uprava za veterinarstvo kao tijelo državne uprave ne može u računu za pristojbu naplatiti PDV, jer nije porezni obveznik temeljem članka 6. Stavka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Visina prikupljenih pristojbi u 2015. neće se mijenjati u odnosu na 2014. godinu, jer se novi Pravilnik (NN 84/15) u pogledu propisanih pristojbi nije mijenjao u odnosu na stari.

Podaci o upisu u aplikaciju VETI 2, temeljem kojih se financiraju službene kontrole, moraju se ažurirati u roku od 24 sata nakon ulaska u objekt, polja LOT broja i carinskih šifri nisu obvezna polja, upis podataka o otpremi gotovih proizvoda u zemlje EU nije obvezna, ali otprema hrane/sirovina u treće zemlje u slučaju kad je potrebno da pošiljku prati veterinarski certifikat je obvezna zbog potrebe izdavanja certifikata koji traži zemlja uvoznica. Ne radi se o novom nametu već redovnim troškovima za službene kontrole, a isti su postojali i u prethodnom razdoblju. RH ima sustav provođenja službenih kontrola ispregovaran s EU po kojem taj posao obavljaju ovlaštena i akreditirana kontrolna tijela na osnovu javnog natječaja i veterinarski inspektori u manjem dijelu službenih kontrola i kontroli rada kontrolnih tijela. S obzirom da se troškovi obavljanja službenih kontrola na temelju Uredbe 882 naplaćuju, u svim država članicama EU, a svaka ima svoj vlastiti sustav evidentiranja i financiranja istih, nije točno da sustav evidentiranja i naplate službenih kontrola imamo samo mi.

Za proizvodnju jaja, koja je kao primjer navedena u članku, iznos pristojbi je ostao isti, jedino je sad bolja kontrola s obzirom na godišnju proizvodnju (upis ulazne sirovine), a to za proizvodnju od 3000 tona iznosi 30.000 a ne 35.000 kuna, odnosno 2500 mjesečno. Što se tiče hrane za životinje, iznosi koju su u Pravilniku se za sada ne naplaćuju (prva tri mjeseca od stupanja na snagu Pravilnika) jer se željelo vidjeti koje će biti prave ulazne količine o kojima će onda ovisiti iznos po toni ulazne sirovine kako one be bi bile veće od dosadašnjih koje su bile paušalne bez obzira na količinu.  U svrhu osiguranja sljedivosti hrane za životinje kao i procjene rizika u objektima koji posluju s hranom za životinje, Nadležno tijelo mora imati podatke o količinama materijala koji su unesene u navedene objekte.

Ako bi se u predmetnim objektima pristojbe za provođenje službenih kontrola naplaćivale u paušalnom iznosu, podaci o količinama ne bi bili dostupni, a bila bi i upitna pravedna raspodjela troškova službenih kontrola. I do sada su se izvozni certifikati za hranu naplaćivali 150 kn, a certifikati za hranu za životinje 80 kn. Kako izdavanje certifikata za hranu za životinje nije ništa manje zahtjevno od izdavanja certifikata za hranu, novim Pravilnikom su troškovi izdavanja svih certifikata izjednačeni (150 kn). U Pravilniku stoji da su kriteriji za izračun naknada ne samo plaće osoba koje sudjeluju u službenim kontrolama već i naknade za djelatnike kontrolnih tijela.

Troškovi osoba koje provode službene kontrole uključuju i troškove prostor, alata, opreme, izobrazbe, putne i druge troškove te troškove akreditacije kontrolnih tijela kao i uzorkovanja i laboratorijskih analiza. Navedeni troškovi sukladni su onima propisanim u Uredbi 882/2004. Iz svega gore navedenoga izražavamo sumnju u objektivnost objavljenog članka, jer se može zaključiti da je zlonamjerno naručen kako bi se 'minirala' aplikacija VETI 2 jer omogućava bolji uvid u sljedivost robe od objekta/zemlje podrijetla do objekta prihvata kod uvoznik pošiljki. Imajući u vidu da nam je kao ministarstvu nadležnom za sigurnost i kvalitetu hrane iznimno važna sigurnost domaćih potrošača i kontrola kakvoće i kvalitete hrane u Republici Hrvatskoj, ljubazno Vas molimo da javnost istinito informirate o gore navedenim činjenicama", kaže se u regiranju Ministarstva poljoprivrede. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’