Europska komisija povećala je prognozu rasta domaćeg BDP-a na 1,1 posto u ovoj godini, dok se u svibanjskoj prognozi kalkuliralo s mlakih 0,3 posto.

Komisija očekuje da bi se povoljni ekonomski trendovi trebali nastaviti, a rast ubrzati na 1,4 posto iduće godine te dosegnuti 1,7 posto u 2017. na krilima bolje apsorpcije novca iz europskih fondova. Istovremeno iz Bruxellesa uz dozu optimizma stiže i 'hladan tuš' novoj Vladi: nekontrolirani rast javnog duga bez "odlučne akcije" dosegnut će gotovo 92,9 posto BDP-a 2017. "Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ponovno rasti nakon šest godina recesije", rekao je Komisijin povjerenik Valdis Dobrovskis osvrćući se na jeseske prognoze. Iako bolje izglede rasta možemo zahvaliti oporavku na tržištima glavnih trgovačkih partnera što se odrazilo na izvoz, kao i većoj domaćoj potražnji, EK napominje da je realni BDP u drugom kvartalu ostao 12 posto ispod razine onog iz 2008.

"U okruženju usporavanja globalne ekonomije, od iznimne je važnosti pojačati temelje gospodarstva kroz strukturne refome i smanjenje vrlo visokog javnog duga koji bi, bez odlučne akcije, mogao dosegnuti gotovo 93 posto BDP-a 2017.", upozorio je Dombrovskis.Secirajući godinu, poboljšani izgledi rasta posljedica su zaustavljanja pada domaće potražnje uz snažan rast izvoza. Efekti dobre turističke sezone trebali bi se se vidjeti u trećem kvartalu, ali će neizvjesnost uoči izbora vjerojatno usporiti aktivnosti prema kraju godine. Dotakla se Komisija i kontroverzne konverzije kredita u švicarskom franku za koje smatra da će vjerojatno imati mali pozitivni utjecaj na potrošnju jer su kućanstva i dalje pod pritiskom razduživanja. S druge strane, gubici banaka prelit će se na smanjenje reinvestirane dobiti i podbačaj poreza na dobit pa će proračun ostati kraći za 0,2 posto BDP-a prihoda, odnosno između 600 i 700 milijuna kuna.

Deficit budžeta smanjit će s 5,6 posto BDP-a prošle na 4,9 posto ove godine, potom pasti na 4,7 posto u 2016. i 4,1 posto 2017. Ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da smo uhvatili priključak sa zemljama EU-a po pitanju oporavka, no još uvijek nas čeka fiskalna konsolidaciju koju je provela većina članica. On očekuje usporavanje u 2016., ponajviše zbog političkih faktora, odnosno jer je država i dalje bitna za ukupna gospodarska kretanja, a i prije se pokazalo da nakon izbora obično dolazi do određenog usporavanja. Ministar financija Boris Lalovac ističe da, za razliku od Komisijinih 4,9 posto manjka u blagajni, on procjenjuje da bi deficit zapravo mogao biti oko 4,5 posto.

Upozorenje o javnog dugu također je ocijenio pozitivnima, jer su procjene za ovu i narednu godinu smanjene. "Javni dug raste, ali bitno usporeno, jer su dovršeni veliki procesi restrukturiranja", kaže optimistični ministar. Ekonomist Željko Lovrinčević smatra da su prognoze Bruxellesa o javnom dugu u biti podcjenjene. "Razinu duga na koju Komisija upozorava za 2017., Hrvatska će doseći već iduće godine. Više se nema što povlačiti iz drugog mirovinskog stupa u proračun, a neće više biti ni efekta uplata na ime legalizacije. Nova vlada će raditi reviziju javnog duga, a već se zna da će tu biti neprikazanih obveza za, primjerice, brodogradnju i zdravstvo Uz to, od iduće godine na proračunskim prihodima će se osjetiti cjelogodišnji efekt izmjena u sustavu poreza na dohodak", kaže.

Kumulativno ti faktori, ističe, kreiraju godišnji prirast javnog duga u prosjeku između 1,5 do dva postotna boda što znači da je niske stope rasta, razina od 93 posto javnog duga u BDP-u biti hrvatska realnost.  "Slab  rast BDP-a znači da Hrvatska godišnje stvori oko šest milijardi kuna nove vrijednosti, a za servisiranje kamata potrebno je oko 14 milijardi što znači da nema ni za polovcu kamata pa će javni dug samo rasti. To je hrvatski scenarij koji može trajati dok je jeftinog novca", kaže Lovrinčević. Nije slučajno što Komisija upravo ističe 2017. po pitanju problema javnog duga jer su u tu godinu uperene oči investitora i kreditora budući da se se onda očekuje rast kamata i cijene novca u Europi. "Jedini način da se izbjegnu scenariji neizbježnih problema refinanciranja javnog duga bit će provođenje oštrih reformi koje moraju snizit premiju rizika zemlje te val masovnih privatizacija. U suprotnom nam prijeti demontiranje drugog mirovinskog stupa", zaključuje Lovrinčević.