Zagreb je gospodarsko i političko središte Hrvatske, a njegov gradonačelnik Milan Bandić je jedan od najdugovječnijih te svakako najpoznatiji čelnik neke jedince lokalne samouprave u našoj zemlji. Bandić je već prije pet godina s predsjedničkim izborima, na kojima ga je pobijedio Ivo Josipović, odlučio proširiti svoje djelovanje s Grada na nacionalnu razinu. Nakon neočekivanog uspjeha i osvajanja 40 posto glasova na predsjedničkim izborima, na parlamentarnima je doživio totalni fijasko ne osvojivši niti jedan mandat za Sabor. Sada Bandić kreće u novu trku sa svojom strankom "Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti", a predizborne ankete mu daju razloga za optimizam. Štoviše, u izjednačenoj utrci vodećih koalicija HDZ-a i SDP-a, upravo bi stranke poput Bandićeve mogle biti jezičac na vagi. Kako i zašto se kandidirao, kakve bi efekte njegov uspjeh na izborima ima za Grad Zagreb te o gospodarskoj situaciju u metropoli govori sam Bandić.  

Sudjelovali ste na parlamentarnim i predsjedničkim izborima na kojima niste prošli baš najbolje. Vjerujete li da se sada u političkoj realnosti Hrvatske nešto promijenilo? 

Na predsjedničkim izborima u konkurenciji s Ivom Josipovićem ušao sam u drugi krug i dobio blizu 900.000 glasova (40%). Da sam tada pobijedio, Hrvatska ne bi danas bila u ovako dubokoj krizi. Ljudi su vjerovali u mene, a posebno u moju sposobnost donošenja pravovremenih odluka i upornost u njihovu provođenju. Dakle, mnogi su umjesto šutnje već tada očekivali i zahtijevali lidera koji neće samo uživati u svojim sinekurama i koji će znati i biti beskompromisan.

Takva očekivanja birača sad su još izraženija. Vjerujem u svoj uspjeh i uspjeh svoga tima, ne samo zato, zbog tih očekivanja, već i zato što sam dokazao da znam, hoću i mogu voditi ljude prema boljem životu koji zaslužuju. Dosta je njihove žrtve i ponižavanja u oskudici, vrijeme je za žrtvu i rad ljudi koji vode Hrvatsku.

Što bi smatrali vlastitim uspjehom na izborima za Sabor? 

Smatrao bi takav izbor nakon kojeg bi moja Stranka rada i solidarnosti postala nezaobilazna u formiranju saborske većine, a ja nezaobilazan kao hrvatski premijer. Jedini ne samo da to znam u ovakvoj situaciji u koju su nas doveli neodlučni, već sam, kao i u Zagrebu, spreman to raditi sve dane u godini.

Što bi vaš eventualni uspjeh značio za Grad Zagreb? 

Značio bi prestanak šikaniranja Zagreba ali i svih gradova u Hrvatskoj, prekid stalnog očekivanja odluka kojima ti se smanjuju sredstva i druga prava. Sve sporove oko tih pitanja smo dobili ili ćemo dobiti ali sve to bespotrebno troši vrijeme i smanjuje efekte koje bi inače postigli.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Uostalom to je jedan od važnih razloga zašto sudjelujem u ovim izborima.

Zagreb je gospodarsko središte Hrvatske i tu je smještena većina naših najvećih tvrtki. Koliko je malo poduzetništvo važno za Grad Zagreb?

Iznimno je važno jer, već statistički gledano, obrtnici, mali i srednji poduzetnici čine najveći dio ukupnoga gospodarskog razvoja Grada Zagreba, imaju udio oko 99,5% u ukupnom broju poduzetnika, a naši obrtnici dio su naše tradicije  što je također element koji daje na važnosti tom segmentu gospodarstva.

Zato mi u Zagrebu, iako je, kada je o gospodarstvu riječ, većina alata u rukama centralne države, nastojimo našim mjerama olakšati poslovanje, potaknuti razvoj i konkurentnost te u uvjetima teške gospodarske krize, olakšati, koliko god možemo, njen teret.

Zato imamo Program poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva kao svojevrsnu platformu za sveobuhvatnu podršku poduzetnicima. Za provedbu tih mjera i aktivnosti Grad Zagreb je od rujna 2000. pa do kraja 2014. utrošio oko 260 milijuna kuna. U 2015. utrošit ćemo oko 50 milijuna kuna za razvoj i poticanje poduzetništva. Radimo sustavno, pa smo otvorili i Poduzetnički centar Grada Zagreba – Plavi ured i pojačali rad Razvojne agencije Grada Zagreba, koja nam je produžena ruka za provođenje zacrtanih politika u ovom segmentu.

Koji sektori malog i srednjeg poduzetništva imaju najveći potencijal?

Svakako treba izdvojiti informatički i telekomunikacijski sektor, biotehnologiju te u novije vrijeme i zdravstveni turizam. Najveći potencijal imaju inovativne visokotehnološke tvrtke, koje pružaju usluge s visokom dodanom vrijednošću.

Na koji način Grad Zagreb može pomoći malim, posebice onim najmanjim poduzetnicima – obrtnicima koji sve češće zatvaraju svoje radnje?

Svjestan sam njihove važnosti. Kroz razvojne programe provodimo niz aktivnosti i mjera kojima pomažemo kako očuvanje i razvoj obrtničkih djelatnosti tako i očuvanje obrtničke tradicije kao dijela kulturne baštine.

Osim bespovratnih financijskih sredstava koje Grad dodjeljuje obrtnicima u obliku subvencije kamate na obrtničke kredite, potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti, potpora obrtnicima-inovatorima, obrtnicima koji obavljaju tradicijske, a deficitarne obrtničke djelatnosti omogućeno je smanjenje zakupnina za poslovne prostore u vlasništvu Grada. Posebno smo se usmjerili na edukacije, znanje je ključ. Pokušavamo spajati Sveučilište i njegove sastavnice sa poduzetništvom. Trebamo iskoristiti domaću pamet, jer je imamo u Hrvatskoj. Zagreb u tome prednjači.

Uveli smo mi i besplatne savjetodavne usluge i edukacije u Poduzetničkom centru – Plavom uredu.  Isto tako, u cilju očuvanja obrtničkih djelatnosti Grad želi potaknuti i mlade naraštaje da se obrazuju za obrtništvo dodjelom stipendija učenicima za deficitarna obrtnička zanimanja. Obrtnička zanimanja su krasna, nema ništa bolje nego znati nešto raditi svojim rukama, tko ne želi na studij, obrtničko zanimanje je najbolje rješenje.

Ovdje je važno naglasiti i kontinuiranu suradnju Grada sa svim relevantnim institucijama i asocijacijama obrtnika u cilju sagledavanja i efikasnog rješavanja problema sa kojima se obrtnici susreću u svom svakodnevnom poslovanju. Radimo sada studiju izvodivosti za izgradnju Obrtničkog centra na Kajzerici, želimo izgradnjom takvog jednog centra promovirati obrtnička zanimanja, ali i povećati kvalitetu praktične nastave koja danas nije na zavidnoj razini. To moramo napraviti!

Koliko je važno jačanje postojećih i otvaranje novih inkubatora poduzetništva?

Jako važno! Iz tog razloga, dao sam nalog da se cijeli jedan paviljon na Velesajmu preuredi i da se napravi infrastruktura za start-up tvrtke. Tamo će prostor dobiti besplatno. Organizirat ćemo im i treninge, jer bez mentora ne mogu uspjeti. Treba im pomoć za izlazak na tržište i zato sam to i pokrenuo. Bit će to jedinstven program, radimo na tome!

Neke kapacitete već imamo, neke smo i proširili, ali Gradu Zagrebu treba više. Ne mogu čekati Ministarstva i različite strategije! Mi već radimo!

Zagreb je zadnjih godina postao vrlo poželjna turistička destinacija. Da li tu vidite priliku za male poduzetnika?

Svakako! Grad Zagreb je unazad nekoliko godina postao nezaobilazna turistička destinacija koja mnogobrojne turiste osvaja svojom poviješću, arhitekturom, ljepotom i raznolikim sadržajima. Ali nije to slučajno, sustavno se na tome radi kako bi ljudi došli i to vidjeli. Pa vidite koliko događanja imamo u gradu Zagrebu, i kulturnih i sportskih i svih drugih. To samo treba znati dobro promovirati prema van. Na tome  radim intenzivno i kao predsjednik  Turističke zajednice Grada Zagreba i kao Gradonačelnik.

O razvoju turizma u Zagrebu najbolje govore brojke, dvoznamenkasti kontinuirani rast broja dolazaka turista i broja noćenja.

Ono o čemu sanjam je konačna izgradnja Kongresnog centra što bi bila točka na i zagrebačke turističke ponude. To je zadatak koji je neposredno pred nama.