Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u četvrtak da se na početku 2015. intenzivirao rast hrvatskog gospodarstva, stoga je središnja banka povećala procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 1,2 posto, dok je prije očekivala 0,5 posto.

Nakon šest uzastopnih godina pada, hrvatsko se gospodarstvo nalazi u fazi oporavka, istaknuo je guverner na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju.

"Rast se intenzivirao početkom 2015., a posebice u drugome tromjesečju, prvenstveno uslijed snažnog rasta izvoza robe i usluga, ali i nešto povoljnijeg kretanja domaće potražnje", kazao je Vujčić.

Očekuje nastavak sličnih trendova i u preostalom dijelu 2015., kao i u narednim godinama. U 2016. očekuje rast gospodarstva 1,5 posto, dok je prijašnja procjena HNB-a iznosila 0,9 posto.

"Ova revizija prvenstveno odražava zamjetan rast izvoza robe, kao i izvoza usluga uslijed izuzetno dobrih turističkih rezultata", kazao je guverner HNB-a.

Nadalje, HNB je korigirao i projekcije domaće potražnje, koje su također optimističnije nego ranije. Prvenstveno se to odnosi na očekivani snažniji rast osobne potrošnje zbog smanjenja poreznog opterećenja na dohodak od rada i pada cijena naftnih derivata te posljedično bržeg rasta realnog neto raspoloživog dohotka.

"Osim toga, još od druge polovine protekle godine bilježe se nešto povoljnija kretanja na tržištu rada, a ona su dodatno intenzivirana u 2015.", poručio je Vujčić.

Istaknuo je i kako su kod kapitalnih investicija vidljivi prvi znaci preokreta trenda, no upozorio je da su investicije kumulativno smanjene za otprilike jednu trećinu u odnosu na posljednju pretkriznu godinu i te će razine biti gotovo nemoguće doseći u srednjem roku, čak i uz ove nešto povoljnije stope rasta.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

HNB smirio pritiske na novčanom tržištu

Vujčić je, također, upozorio na povećanu neizvjesnost na tržištima, do koje je došlo uslijed usvajanja zakonskih izmjena kojima se regulira konverzija i djelomičan otpis kredita stanovništvu s valutnom klauzulom u švicarskom franku.

Tako je, istaknuo je, u drugoj polovini rujna kuna oslabjela prema euru, a prekonoćna kamatna stopa na novčanom tržištu dosegnula gotovo 2,0 posto.

Stoga je "HNB nizom povezanih mjera smirio pritiske na deviznom i novčanom tržištu", istaknuo je Vujčić.

HNB je intervenirao na deviznom tržištu te time bankama osigurao gotovo 270 milijuna eura dodatne devizne likvidnosti, dok je ukidanjem obveznih blagajničkih zapisa početkom listopada oslobodio 3,4 milijarde kunskih sredstava.

Također, krajem rujna HNB je, po prvi put od 2009., ponovno uveo redovite obratne repo operacije, po fiksnoj stopi od 0,8 posto, radi dodatne podrške likvidnosti bankovnog sustava.

Također, u drugoj polovici listopada spuštena je stopa na lombardne kredite s 5 posto na 2,5 posto.

"Zahvaljujući sveobuhvatnim i odlučnim mjerama HNB-a, višak likvidnosti danas se kreće oko 8,5 milijardi kuna, što je značajno iznad prosjeka za prvih devet mjeseci ove godine koji je iznosio 6,4 milijarde kuna", istaknuo je Vujčić.

Međubankovna kamata vratila se na razine od oko 0,5 posto, a tečaj se također stabilizirao na malo nižoj razini nego što je bio početkom listopada.

"HNB će nastaviti voditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku u mjeri u kojoj to ne ugrožava stabilnost tečaja, koji zbog vrlo visokog stupnja eurizacije i dalje ostaje temelj financijske stabilnosti u zemlji", kazao je Vujčić.

Upozorio je, također, kako je održivost javnoga duga najveći makroekonomski rizik domaćeg gospodarstva, s obzirom da se Hrvatska izdvaja kao zemlja s najvišom projiciranom razinom deficita u EU i najvišom razinom javnoga duga među zemljama srednje i istočne Europe.

"Dug opće države se od početka krize snažno povećava, te se trenutno nalazi blizu razine od 90 posto BDP-a. Osim visokog primarnog deficita, proteklih je godina na rast javnoga duga uvelike utjecao i tzv. učinak grude snijega, koji proizlazi iz razlike između kamatne stope na javni dug i stope gospodarskog rasta, kazao je Vujčić.

Pojasnio je da je, što je ta razlika veća, to veći negativan učinak grude snijega te je ujedno potreban veći primarni suficit kako bi se zaustavio rast javnoga duga.

"Ubrzanje fiskalne konsolidacije i vraćanje duga na održivu putanju morao bi stoga biti prioritet nositelja fiskalne politike", poručio je guverner središnje banke. 

Iako su početak godine obilježili određeni pozitivni trendovi, Vujčić je upozorio kako su hrvatski dugoročni potencijali rasta danas znatno lošiji nego prije krize te da Hrvatska i dalje zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe u gospodarskim kretanjima.

"Budući da je strukturno nepovoljnija pozicija zemlje povezana sa zaostajanjem u gospodarskom rastu, dugoročno bi jedino provođenje strukturnih reforma u svrhu unaprjeđenja investicijskog i općenito poslovnog okružja moglo stvoriti pretpostavke snažnijeg gospodarskog rasta", zaključio je guverner HNB-a.