Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović svojim najvećim uspjehom u mandatu smatra “uvođenje reda i investiratanje u projekte od kojih koristi imaju građani, a Hrvatska se razvija”. Zmajlović je često bio pod povećalom javnosti, posljednji put zbog problemama s balama koje se godinama nalaze na ulazu u Varaždin, zbog čega je gradonačelnik Goran Habuš (HNS) išao prosvjedovati ispred Ministarstva.

Zašto u utorak niste otišli na izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća Varaždina?

Zato što sam bio s premijerom u obilasku centra za gospodarenje otpadom u Viškovu. I zato što se prosvjedima i dizanjem halabuke pokušava izvršiti pritisak da se financira ono za što smo prije dvije i pol godine rekli da je protuzakonito. Ne želim pristati na ucjene i ulaziti u to postoje li dogovori Grada s odabranim koncesionarima. Inzistiram na tome da se što prije pronađe rješenje i provede transparentan, pošten i čist javni natječaj.

Gradonačelnik Habuš tvrdi da obmanjujete javnost.

Kao ministar poduzeo sam sve da osiguramo novac za uklanjanje bala jer je riječ o investiciji većoj od 115 milijuna kuna koju bi Fond za zaštitu okoliša sufinacirao sa 60 posto. Ovakvo neodgovorno ponašanje gradonačelnika trpim samo zbog građana Varaždina jer oni ničime nisu zaslužili da teret sanacije padne na njihov račun. A upravo to bi se dogodilo da lupim šakom o stolu i kažem: sad preuzima država. Bale bismo maknuli, vjerojatno izvezli, a cijeli trošak naplatili Varaždinu, koji bi pak taj novac vjerojatno namaknuo dizanjem cijene komunalne usluge.

Šteti li sukob koaliciji?

Ne mislim da ima ikave veze s odnosom SDP-a i HNS-a. Riječ je o izoliranom slučaju. Zbog nesposobnosti gradonačelnika došli smo do toga da se problem nije riješio. No, još nije kasno. 

Koji su najveći problemi u zbrinjavanju otpada? 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kašnjenje. Godinama prije mandata ove Vlade gotovo se ništa nije činilo. Od osnivanja, Fond za zaštitu okoliša služio je kao kasica prasica šačici HDZ-ovaca. Novac se sustavno izvlačio kroz razne Fimi medije, ali i naknade koje su se isplaćivale kao ekstra profiti reciklažerima. To je golem iznos koji je trebao biti isplaćen građanima, što mi sad činimo kroz projekte energetske obnove obiteljskih kuća, stambenih zgrada, projekte vezane uz čisti transport… Kad smo došli na vlast, u Hrvatskoj se recikliralo samo osam posto otpada, a danas 16 posto. Fond sada s vrijednim sekundarnim sirovinama posluje po tržišnim osnovama, a prethodnoj je garnituri praksa bila da sirovinu prodaje po četiri-pet puta nižoj cijeni. Milijuni tog ekstraprofita završavali su u rukama tvrtki koje možete nabrojati na prste jedne ruke.

Jesu li vam prijetili zato što ste nekome “izbili” zaradu?

Izravno ne, no danas su te metode puno sofisticiranije. Nije mi važno što nisam najomiljeniji u krugu ljudi koji se bave gospodarenjem otpadom. Važno je da smo novac oslobodili za građane.

Mirela Holy vas je prijavila da ste upravo vi taj koji rasipa javni novac.

To je politički folklor uzrokovan time što Ministarstvo u kratkom razdoblju bilježi vrlo dobre rezultate. Na primjer, zbog subvencija u protekle četiri godine energetski se obnavlja oko 15.000 kuća i više od 9500 stanova. U tim kućanstvima živi gotovo 90.000 ljudi.

Kome je važno štititi ptice pjevice kad ljudi nemaju posla? 

U park prirode Kopački rit uložili smo u četiri godine gotovo 21 milijun kuna. Direktna posljedica ulaganja jest da je lani u blizini parka otvoreno 13 OPG-ova. Svaka od 400 mil. kn uloženih u zaštitu prirode usmjerena je u otvaranje zelenih radnih mjesta.

Zašto u najmlađem parku prirode, Lastovu, nema povrata plastične ambalaže?

Parkovi nemaju ovlast i obavezu uspostaviti sustav gospodaranja otpadom, za to se mora pobrinuti grad ili općina. Trgovine veće od 200 kvadrata obvezne su preuzeti otkup. Ako ih nema, odvojeno prikupljanje mora osigurati lokalna samouprava, što bi na Lastovu zbog turizma bilo nužno učiniti.

Naš je vozni park stariji od 12 godina. Koliko je do svijesti građana doprlo da postoje i ekološki prihvatljiviji načini prijevoza?

I te kako. U samo dvije godine kroz programe potpore na cestama imamo više od tisuću eko automobila.

Građani su ponajbolje reagirali na sufinanciranje kupnje A+++ kućanskih aparata. Planirate li i s tim nastaviti?

Da, u prvoj polovici 2016. Već je prva akcija pokazala da su poticaji okrenuti građanima, da je do njih jednostavno doći jer ne postoje birokratske barijere, pa da samo privilegirani imaju pravo na njih.