Ako se vrata ne mogu otvoriti, ne treba ulaziti na silu. Treba pronaći ključ i otvoriti ih te upravo medicina svakodnevno potvrđuje tu jednostavnu poruku, poručio je Boris Labar iz Centra za ekspertnu medicinu u uvodu stručnog izlaganja o novim trendovima u dijagnostici i liječenju leukemija i limfoma.

Danas se liječenje bazira na tri ključna stupa: transplantaciji, pametnim lijekovima i T-CAR stanicama, koji su u posljednjih 30-ak godina znatno povećali ishode izlječenja. Laka dostupnost krvotvornih matičnih stanica omogućuje njihovu brzu identifikaciju i u bolesti i zdravlju. Djelotvornost alogene transplantacije najveća je, nešto više od 50 posto bolesnika danas se može se smatrati izliječenima. U usporedbi s kemoterapijom, transplantacija je poboljšala ishod liječenja od 20 do 30 posto. Ono što će obilježiti 21. stoljeće je ciljana terapija, odnosno primjena pametnih lijekova i monoklonskih protutijela, istaknuo je Labar.

"Kad sam počeo raditi, razmišljali smo hoće li pacijenti doživjeti nekoliko godina od dijagnoze, danas imamo nevjerojatne pomake, a doživljenje pacijenata smo pomaknuli do 80%", zaključio je Labar. Primjena molekularnih tehnologija i analiziranje DNA i RNA u kliničkoj praksi eksponencijalno su povećali medicinske spoznaje, a molekularna genetika postala je aktivno oruđe dijagnostike, istaknuo je Wolfgang Höppner iz tvrtke Bioglobe u prezentaciji o primjeni molekularne tehnologije u kliničkoj praksi. Ranije korištene isključivo u znanstvene svrhe, metode sekvenciranja nove generacije ili masena spektrometrija sva više ulaze u rutinsku zdravstvenu zaštitu.  

"Bolesti su promjene genoma, mutacije na razini gena. One mogu dovesti do pogoršanih uvjeta u organizmu poput intolerancije na laktozu ili bolesti. Najjednostavnija situacija je kad jedan gen uzrokuje jednu bolest, u slučaju poput mišićne distrofije. Često imamo složeniju situaciju da je jedna bolest uzrokovana mutacijom više gena, primjerice rak crijeva, do bolesti koju uzrokuje mutacije od 20 do 50 ili više gena", kaže Höppner dodajući da danas znamo za 5588 genetskih oboljenja, za što su odgovorna 3452 gena.