Desetljeće i pol nakon vala spašavanja banaka, nad Jadranskom bankom u petak je otvoren sanacijski postupak.

Time je formalno označen kraj neuspješnih pokušaja vlasnika da posrnulu banku postave na noge, a taj zadatak preuzima Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Za razliku od nekih bivših konkurenata, poput Centar banke, kojima je uručena jednosmjerna karta za stečaj po starom zakonu, HNB je po novom iz veljače ocijenio da je sanacija nužna i u javnom interesu. 

Uobičajeno poslovanje
Iako po veličini aktive ima tek 0,57 posto tržišta, Jadranska je dominantna banka u Šibensko-kninskoj županiji: u njoj je deponirano gotovo 35 posto ukupnih depozita u županiji, a odobrila je čak polovicu kredita lokalnim tvrtkama. Upravo je posrnulom TLM-u, koji izgledno ide u stečaj, najveći pojedinačni vjerovnik. "Otvaranjem postupka sanacije Jadranska banka Šibenik nastavlja s uobičajenim poslovanjem, pod vodstvom nove Uprave koju imenuje DAB.

Naime, unatoč neispunjavanju regulatornih zahtjeva za kapitalom, Jadranska banka ima jaku i stabilnu likvidnost, kao i pristup dopunskoj likvidnosti kod HNB-a", poručio je regulator. Nakon propalih pokušaja stabilizacije i potraga za strateškim partnerom, HNB je zaključio da banka propada i da nije razumno očekivati da bi poduzimanje drugih mjera to spriječilo u "razumnom roku". Akumulirani gubici dosegnuli su 322 milijuna kuna u ožujku, a imovina je za 25,3 milijuna kuna manja od obveza. Računica pokazuje da je kapital negativan; čak i nakon njegova smanjenja i pretvaranja pojedinih instrumenata u redovni kapital, nepokriveno bi preostalo 14,6 milijuna kuna. 

Negativni kapital
No, zahvaljujući dobroj likvidnosti i sanacijskom planu iz lipnja, HNB je predložio sanaciju i da upravljanje preuzme DAB, što je Agencija prihvatila. "U poslovanju se ništa suštinski ne mijenja: umjesto dioničara i NO-a odluke donosi DAB, a umjesto dosadašnje Uprave bankom upravlja Sanacijska uprava. Za klijente i štediše banke baš ništa se ne mijenja, a osiguravanje potrebnog regulatornog kapitala više nije zadaća dosadašnjih dioničara nego DAB-a ", kaže direktorica DAB-a Marija Hrebac.

Dodaje kako sukladno zakonu o sanaciji najprije slijedi tzv. naknadna neovisna procjena vrijednosti imovine i obveza da se utvrde točne potrebe za kapitalom. Za razliku od stečaja koji bi DAB-u pomeo oko 1,7 milijardi kuna za isplatu osigurane štednje, sanacija bi trebala biti znatno jeftinija. Iako je DAB državna agencija, sanacija neće ići na teret proračuna, već će se financirati iz Fonda za osiguranje depozita te nedavno formiranoga Sanacijskog fonda, koji su po novim zakonima isključiva obaveza banaka. Završi li sanacija uspješno, dionice banke uskoro idu u prodaju.