Iz godine u godinu izvozimo sve veće količine žitarica, posebno pšenice i kukuruza, po niskim cijenama dok istodobno raste uvoz kruha i tjestenine te ostalih pekarskih proizvoda ali po značajno skupljim cijenama.

Tako izvješće Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda (HUPPSP) temeljeno na izvozno-uvoznim podacima za prvih šest mjeseci ove godine naspram učinka ostvarenog u istom razdoblju u 2014. otkrivaju da smo kilogram kruha iz uvoza plaćali po 1,2 eura, a tjestenine po 1,05 eura dok smo vlastitu pšenicu na inozemnim tržištima prodavali za 0,18 eura po kilogramu umjesto da smo je pokušali prodati kroz neki proizvod veće dodane vrijednosti.

Premda se u pojedinim kategorijama ipak bilježi određeni rast izvoza, pa je tako kod tjestenine uvećan sa 861 tone ostvarene lani u prvih pola godine na 1073 tone u istom razdoblju 2015. optimizam pada u vodu zna li se da je u oba promatrana razdoblja uvoz bio veći od 10 tisuća tona. Konkretno, samo od siječnja do kraja lipnja ove godine uvezli smo 10.655 tona tjestenine, najviše iz Italije, čak 6700 tona.

Direktor HUPPSP-a Mijo Prgomet iz kategorije izvoza posebno izdvaja podatke vezane uz izvoz kruha koji su u spomenutom razdoblju gledano kroz financijske pokazatelje uvećani sa 146 na 825 tisuća eura te brojke kod skupine proizvoda pizza, pita, burek gdje je izvoz rastao sa 1,18 na više od tri milijuna eura što je, ističe, gotovo tri četvrtine cjelokupne proizvodnje u prošloj godini.

No, i tu na gorak okus navode uvozni podaci jer, u prvom polugodištu 2014. uvezeno je 2636 tona pizza, pita i bureka za gotovo 4,6 milijuna eura, a u istom razdoblju ove godine 3271 tona u vrijednosti 5,7 milijuna eura. Paralelno uvoz tradicionalnih krušnih vrsta rastao je sa 3782 tone na 4185 tona ili iskazan u eurima sa 4,5 na 5,2 milijuna. No, najdramatičniji skok uvoza evidentiran je na kategoriji kruh s grožđicama, tzv. panettone, mjereno u eurima između dva lipnja uvećan je sa 7,9 na 12,6 milijuna eura, a količinski sa 2939 na 4578 tona.

Iako uvoz kruha, ali i ostalih proizvoda i dalje raste i uzrokuje glavobolje domaćoj pekarskoj industriji Prgomet ističe kako ipak raduje porast i živost pekarske industrije koja polako trasira izvozne kanale pa je, dodaje, za nadati se da će ti pozitivni trendovi biti vidljivi ne samo u nastavku godine nego i dugoročnije. Zemlje regije ključni su kupci hrvatskih proizvoda, no otvaraju se i nova tržišta poput Njemačke i Slovačke. 
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost