U nastavku Poslovnog uzleta održan je niz edukacija. Mirna Vidović Janjanin iz HBOR-a imala je predavanje na temu "Od mikrokredita uz CIP garanciju do EU projekta- kako do povoljnih sredstava za kreditiranje vašeg gospodarstva".

Krešimir Delač održao je predavanje "Naučite napisati kreditni zahtjev koji će bankarima biti neodoljiv", Damir Strejček iz Zagorske razvojne agencije (Zara) govorio je o poslovnom planiranju kao ključnoj fazi uspješnog biznisa, a Ljiljana Zajc iz Ministarstva poduzetništva o aktualnim poticajima za investitore u RH. Irena Dubravec, Sunčana Matić i Filip Brkljača iz FZOEU govorili su mogućnostima dobivanja sredstava za energetsku učinkovitost. Igor Bobek (HGK) nazočne je uputio u unapređivanje poslovanja pomoću EU sredstava za regionalni razvoj, a Krešinmir Jusup (HT) govorio je o poslovanju sa cloud uslugom. Sandro Lazarić iz Arbone naučio je auditorij kako osvojiti tržište oglašavanjem na Googleu i Facebooku. Marijana Oreb iz Hamag-Bicra održala je predavanje "Prilike za poduzetnike – financijski instrumenti", dok je Nikola Nikšić iz Konter savjetovanja govorio o izmjenama poreznog zakona.

Matija Tušek iz HEP-a nazočnima je otkrio kako uštedjeti novac na računima za struju. Kako do sredstava iz EU fondova za ruralni razvoj moglo se doznati na predavanju Lane Baćure, više stručne savjetnice u Ministarstvu poljoprivrede. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. težak je ukupno 2,383 milijarde eura, od čega se 2,026 milijardi eura financira iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).  Ostatak sredstava dolazi iz nacionalnog proračuna RH. Na ruralna i mješovita područja Hrvatske odnosi se 99,24% ukupne površine Hrvatske, na kojoj živi 75,08% stanovništva RH. Ministarstvo poljoprivrede sustavno radi na uravnoteženju razvoja ruralnih područja, s čime ukorak ide i otvaranje novih radnih mjesta. No, kao prioritet istaknuto je poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima.

Odgovaranjem na brojna pitanja poduzetnika iz publike razriješene su potencijalne nedoumice s kojima se zainteresirani susreću. "Mjerama ruralnog razvoja poljoprivrednici mogu unaprijediti svoje poslovanje", istaknula je Lana Baćura, prije nego što je najavila i natječaj za šumsku infrastrukturu koja će na red doći do kraja godine. Naglasak je stavljen na korištenje sredstava iz EU fondova koji poduzetnicima mogu osigurati održivo upravljanje. Upozoreno je da dobar dio poduzetnika želi otvoriti, primjerice, OPG u priobalju i Istri, iako im to nije trajno mjesto stanovanja, na što je upozoreno kako to nije smisao ruralnog razvoja.

"Sredstva se raspoređuju u skladu s kapacitetima", zaključila je Baćura. Mjera 1, koja uključuje Potporu za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina te Potporu za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti, usmjerena je na prenošenje znanja i informacijama, omogućava poduzetnicima da usavrše postojeće vještine ili steknu nove, kako bi povećali svoju konkurentnost. Najviše je riječi bilo o mjeri 4 (ulaganje u fizičku imovinu) i mjeru 6 (razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja). Putem aplikacije olakšano je prijavljivanje na određene mjere, ali se sustav ponekad zbog preopterećenja rušio, pri čemu se posao zaprimanja prijave i dokumentacije raspodijelio među regionalnim službenicima.

Baćura je napomenula kako u Ministarstvu stoje na raspolaganju svim građanima, no da zbog povećanog obujma upita u pojedinim intervalima nisu uvijek u mogućnosti promptno odgovoriti. Baćura je na kraju otkrila kako se, iako nije dugo na ovoj poziciji, susrela s fascinantnim idejama naših poduzetnika i pohvalila je njihovu kreativnost. "Treba imati viziju, to je početak svakog uspješnog projekta", zaključila je pozvavši sve poduzetnike i one koji to planiraju postati da redovito posjećuju stranice ministarstva kako bi se pravodobno informirali o naznakama za nove natječaj, promjenama i mogućnostima koje mogu ostvariti.