Ako Vlada u 2007. godini ne sanira sustav zdravstva, problem nelikvidnosti, odnosno nagomilanih dugova zdravstvenih ustanova dobavljačima dodatno će se pogoršati, upozorava Damir Kuštrak, predsjednik uprave najveće domaće veledrogerije Medika. Osim toga u ovoj godini na tržištu lijekova Hrvatska može očekivati nastavak usporavanja rasta potrošnje, najviše zbog pada cijena lijekova.

Medika čini trećinu Plivine prodaje u Hrvatskoj. Kako će se na vaše poslovanje odraziti postupci Barra koji nije navikao naplatu čekati više od godinu dana?
– Ne znam kako će Barr postupiti, no svakako nije navikao na uvjete koji vladaju kod nas. Ovako kako je u Hrvatskoj ne postoji ni u jednoj drugoj državi u Europi. Dakle, Hrvatski zavod za zdravstveno siguranje plaća u rokovima dvostruko većim od ugovorenih, a bolnice su u još gorem stanju. Suočeni smo sa stvarno velikom krizom u tom području i smatram da se Vlada mora ozbiljno time pozabaviti. Najveća opasnost prijeti od nekontroliranih procesa. Dobavljači već sada obustavljaju robu nakon nekog roka. Srećom, uvijek ima neke rezerve, no to bi moglo zauzeti veće razmjere. Najveća opasnost prijeti od zatezne kamate. Ne isključujem mogućnost da dobavljač zaračuna zatezne kamate nama i drugim veledrogerijama, mi bismo to morali zaračunati daljnjim kupcima, što bi zdravstveni sustav bacilo u još veće probleme.

To se do sad nije događalo?
– Nije zato što se do sad farmaceutska industrija relativno strpljiva, ali s obzirom da je sada veliki pritisak na cijene, mislim da više neće biti toliko strpljive.

Neki smatraju da bi dobavljači lijekova bili spremni čekati isplatu u roku od 360 dana, kad bi imali garanciju da će se taj rok doista poštivati.
– Nisam to čuo, no moguće da se to odnosi na dobavljače nekih posebnih lijekova koji se koriste samo u bolnicama, lijekova za rijetke bolesti čiji dobavljači toleriraju dulji rok isplate.Ključni su kanal prodaje lijekovi na recept. U Sloveniji je rok plaćanja 30 dana, u Hrvatskoj 240 dana. Dakle, ne možemo se usporediti ni s Rumunjskom. U Njemačkoj veledrogerije imaju ovlast direktno s računa skidati novce za potraživanja.

Prijetnje ovrhama i dalje će ostati glavno sredstvo prisile dobavljača?
– To više neće biti prijetnja, već će se jednostavno provesti i naplatiti. To se uostalom već sad provodi kroz nagodbe. I sad je voda već došla do grla, a i proizvođači i mi bili bismo zadovoljni da postoji neki konkretni plan. Svi su svjesni da su zdravstveni sustavi svuda u krizi, ali moramo i mi normalno poslovati. Ovo sada jednostavno nije normalno.

Medika je predala ponudu na natječaj Međimurske županije za kupnju Ljekarni Čakovec. Što bi privatizacija ljekarni u vlasništvu lokalnih uprava značila za obje strane?
– U našem godišnjem izvješću stoji da nam je cilj vertikalna integracija, a zbog pada marži u našem i ljekarničkom biznisu samo udruživanje dat će šansu da taj biznis na nešto sliči. Ovako je situacija vrlo teška. U Medici je došlo do velikog pada profitabilnosti i mi imamo situaciju da predstavljamo dio zdravstvenog sustava i moramo poslovati profitabilno. Županije nemaju neku veliku korist od tih ustanova, zato što one nisu trgovačka društva, znači po defnicije se iz njih ne može izvlačiti dobit, osim za reinvestiranje. Ljekarne bi konkretno s Medikom dobile sigurnost u dostavi, s obzirom na našu veličinu i na dostupnost, priliku za razvoj, s obzirom da Medika već ima lanac od 34 ljekarne po cijeloj Hrvatskoj.

Gospodine Kuštrak, vraćate li se u politiku?
– Ulaskom u Mediku obvezao sam se da se neću baviti javnim poslovima pa će tako i ostati – dok se ne promijeni.

Znači, ovo vam se više isplati?
– Naravno. Ja sam i prije politike radio menadžerski posao. Drago mi je da sam neko vrijeme boravio u politici da vidim kako taj sustav funkcionira, a što će biti u budućnosti vidjet ćemo.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Medika za 2 godine potpuno spremna za EU

Spomenuli ste da je Medika dio zdravstvenog sustava, no, s druge strane, morate otvarivati profit.
– Medika se trudi podizati standard poslovanja, potpisali smo kolektivni ugovor, pokušavamo biti društveno odgovorna kompanija, na prvoj smo kotaciji burze… Mi ćemo sa svim tim stvarima koje radimo za otprilike dvije godine biti potpuno spremni za Europsku uniju – sve to nema pravu valorizaciju zato što drugi dio sustava na taj način ne posluje, bez obzira bio on privatni ili javan. To je problem koji će biti sve veći i veći jer se sustav ne transformira onako kako bi trebao.

Ne može se funkcionirati sa šest posto marže

Izvješća pokazuju da ljekarne posluju sve gore, a sve su glasniji zahtjevi da im se odobre veće marže. Možete li to komentirati?
– Treba znati da gotovo 70 posto prometa ljekarni čine lijekovi na recept, i HZZO im tu uslugu plaća oko sedam kuna. To je definitivno premalo i kad se bi se pretvorilo u maržu, to je oko šest posto. Nikakav sustav ne može funkcionirati sa šest posto, s obzirom na to da zakon propisuje veličinu ljekarne, najmanje dva farmaceuta i razne druge uvjete, a da ne govorimo o birokraciji potrebnoj za stavljanje lijeka u prodaju. Ljekarne nešto malo imaju od prodaje OTC lijekova, no to im nije dovoljno, tako da su ovisni o rabatima koje dobiju od nas i proizvođača. To nije dobar sustav jer ih čini jako ovisnim i ranjivim. Kako nama proizvođači skidaju rabate, tako ćemo ih i mi skidati prema ljekarnama. I onda će se ljekarne dovesti u poziciju da će, ako nisu na ekstremno dobroj lokaciji ili nemaju ekstremno velik broj recepata, biti u gubitku. Mnogi već i jesu i to se dodatno reflektira u sustavu kao neplaćanje. U ljekarništvu ima još mnogo stvari koje nisu definirane. Ako su ljekarne dio zdravstvenog sustava onda bi trebale pružati još i dio zdravstvenih sustava, jer maju obrazovanu radnu snagu. Ne radi se samo u prodaji lijekova, nego i o savjetima, preventivnim akcijama – mjerenjem šećera, tlaka i tome slično.